Iza naših je vrijednih vinogradara teška godina. Koliko im je uroda uzelo nevrijeme i bolest, od kuda crpe toliki entuzijazam i kakva je budućnost ove tradicije u Zagorju – s obzirom na to da su mladi sve manje zainteresirani za rad u trsju? O svemu tome razgovaramo sa Stjepanom Muhekom, predsjednikom Udruge vinogradara Marija Bistrica.

Muhek je stanje u vinogradima ocijenio alarmantnim. „Ljeto bez kiše, izrazita suša i previsoke temperature… Sve su se te nedaće odrazile i na urod u vinogradima. Teško se ova godina može usporediti s bilo kojom drugom. Svake je godine sve lošije”, komentirao je naš sugovornik u poljoprivrednoj emisiji.

No, kao najveći problem istaknuo je dobro poznatu pošast koja je poharala vinograde – zlatnu žuticu. „Ova bolest polako uništava male vinogradare. Vade zaražene trsove, neki krče i cijele vinograde te odustaju od uzgoja i proizvodnje. Preparati su skupi, a rezultat je na kraju sezone manje grožđa i vina. Ljudi gube volju, tim više što mali vinogradari ne ostvaruju nikakve poticaje. U kombinaciji s nezainteresiranošću mladih za rad u vinogradu, gubimo bitku. To nije dobro”, upozorio je Muhek. Unatoč suši i zlatnoj žutici, zagorski vinari i ove godine očekuju dobra vina. „Kao regija posljednjih smo 20-ak godina znatno napredovali. Poznati pokojni enolog dr. Schubert tada je ponudio rješenje. Rekao je: ‘Kupit ću vam sjekiru, a vi sijecite!’ Sjekli su se direktori od kojih su ljudi znali tri puta praviti vino, jer je bilo važno samo da ima kiselina. Danas su zagorska vina kvalitetna, što potvrđujemo na ocjenjivanjima i natjecanjima“, istaknuo je Muhek.

Udruga vinogradara Marije Bistrice broji 80-ak članova, od kojih su neki samo podrumari te kupuju grožđe ili mošt. U „zlatno doba” u udruzi je djelovalo više od 120 članova. Sve su to mali vinogradari. Muhek ima 600-tinjak trsova vinove loze, dok najveći članovi imaju oko 2.000 čokota. „Moj susjed je imao 2.400 čokota. Izvadio ih je 360, a sljedeće će godine još više… jer nema tko raditi s njim. Vinograd je na dobrom položaju i s odličnim sortama grožđa, ali mladi u trsju neće delati!”, dodaje Muhek.

Graševina, rajnski rizling, zeleni silvanac, muškat žuti, pinot crni… sorte su koje prevladavaju u bistričkim vinogradima, a koje još uvijek obrađuju samo najveći entuzijasti. Muhek otkriva kako se u vinograd zaljubio u 46. godini. Sada je iza njega već dovoljno znanja i iskustva jer ulazi u 72. godinu života, no ne misli odustati.

Vinograd, klet, vikendica… Dio je to identiteta svakog Zagorca, genski kod… Ili bi barem trebao biti. Ipak, Muhek je mišljenja da će opstati samo velike vinarije i proizvodni sustavi, dok će se oni mali ugasiti. Čeka se neka veća financijska injekcija države i Ministarstva poljoprivrede, što će zasigurno biti jedna od tema naših idućih poljoprivrednih emisija.”