Općina Hum na Sutli jučer je svečanom sjednicom i dodjelom javnih priznanja obilježila svoj Dan i 30 godina od osnivanja općine. Rezimirajući sve te godine načelnik Zvonko Jutriša istaknuo je za Radio Stubicu kako se ulagalo u cestovnu infrastrukturu, vodovodnu mrežu, javnu rasvjetu i kanalizaciju. Istaknuo je  kako je Hum na Sutli gospodarski orijentirana sredina od nekada, zahvaljujući čemu se mogla više i bolje razvijati od drugih sredina. Zahvalio bih svima koji su u proteklih 30 godina doprinijeli u radu i razvoju općine, od 1993. godine do danas. Ponosni smo na našu infrastrukturu koju smo stvorili u proteklim godinama, jer u Humu gotovo da nema ni jedne ceste, cestice ili prilaza objektu koji nije pod asfaltom”, rezimirao je Jutriša.

Od kapitalnih investicija adaptirana je i dograđena nova zgrada općine, dječji vrtić te uređena jedna nova dislocirana vrtićka jedinica u Gornjem Humu. Naglasio je i kako se Hum na Sutli u ta tri desetljeća prometnuo u najrazvijeniju sredinu u Hrvatskom zagorju zahvaljujući upravo jakom gospodarstvu. Kao kapitalni projekt u proteklih godinu dana načelnik je izdvojio novoizgrađeni pomoćni objekt uz NK Straža s modernom rasvjetom za noćno igranje nogometa, koji je financiran većim dijelom iz vlastitih sredstava. Iz Fonda solidarnosti se financira sanacija cesta i klizišta, projekti vrijedni 1,8 milijuna eura. Izrađen je i prijedlog idejnih rješenja dogradnje centralnog dječjeg vrtića za tri nove vrtićke skupine. U planu je i obnova kinodvorane. Projekt pod nazivom “Interpretacijski i multimedijalni centar“ vrijednosti preko tri milijuna eura prijavljen je na natječaj Ministarstva turizma i sporta. 

U planu su i novi projekti u cestovnoj infrastrukturi kao i daljnje uređenje centra Huma na Sutli koji je prometno zakrčen i skučen. Do sada je dio centra uređen, a izmijenjene su kompletno i sve instalacije. Jutriša je najavio kako se ove godine s bivših granica miču kućice i trebala bi krenuti gradnja rotora u centru. U narednom periodu očekuju se i investicije u cestovnu infrastrukturu. Hrvatske su ceste izgradile prvu fazu nove državne ceste kroz poslovnu zonu Drajža. Do kraja godine trebao bi biti izgrađen i rotor na ulasku u poslovnu zonu i 200 metara spojne ceste. Istovremeno se i projektira nastavak te ceste u duljini 2,7 kilometara do bivšeg graničnog prijelaza Mali Tabor. Upućena je i kritika zbog loše državne infrastrukture, prije svega državnih cesta prema Krapini i Pregradi koje su u lošem stanju i kojima također hitno treba obnova, jer su to ceste kojima dnevno prolazi veliki broj ne samo osobnih automobila nego i šlepera.