Potrebe za udomiteljima djece i odraslih svakodnevno rastu. Iako u Zagorju imamo puno udomitelja koji se time bave duži niz godina, još uvijek je ta brojka mala u odnosu na broj zahtjeva. O ovoj temi, razgovarali smo u emisiji “Iz naših sredina”, s gošćom Jasminom Klasić, psihologinjom u Timu za udomiteljstvo Krapinsko-zagorske županije.
RS: Za početak, da pojasnimo što je to udomiteljstvo?
KLASIĆ: Po definiciji, udomiteljstvo bi bilo oblik pružanja socijalne usluge smještaja djetetu ili odrasloj osobi, a koju pruža udomitelj sa svojom obitelji ili udomitelj koji živi sam, a odvija se prema određenim zakonskim uvjetima. U udomiteljsku obitelj mogu biti smješteni djeca i odrasle osobe. Naime postoje djeca koja iz različitih razloga ne mogu odrastati u svojoj biološkoj obitelji, odnosno njihovi roditelji ne mogu brinuti o njima. Smještaj se može pružiti i odraslim osobama, koje nisu u mogućnosti brinuti se za sebe. Najčešće se radi o osobama starije dobi, teško bolesnima,nepokretnima, s invaliditetom.
RS: Koliko je udomitelja/udomiteljskih obitelji na području Krapinsko-zagorske županije?
KLASIĆ: U Krapinsko-zagorskoj županiji imamo 61 udomitelja. Oko trećinu njih su nam srodnički udomitelji, to su članovi obitelji koji su bili u mogućnosti preuzeti brigu o djetetu ili o odrasloj osobi. Imamo malo više udomitelja za odrasle, njih 33, dok je udomitelja djece 28. Znači, mrvicu je veći broj udomiteljskih obitelji koji pružaju uslugu smještaja odraslim osobama. Iako kad čujemo da imamo 60 udomitelja,može se učiniti da je to puno, pogotovo za naše područje, ali nažalost potrebe za smještajem kod udomitelja su također velike. Kako nemamo dovoljno udomiteljskih obitelji koji bi pratio te potrebe, važno nam je povećati broj udomitelja. Evo koristimo i ovu priliku kada možemo malo približiti ljudima udomiteljstvo i možda im pomoći u donošenju odluke da se time bave.
RS: Tko može postati udomitelj i kako se to postaje?
KLASIĆ: Uvjeti za udomiteljstvo su propisani Zakonom o udomiteljstvu i razlikuju se ovisno o vrsti udomiteljstva. Mogu spomenuti neke opće uvjete kod tradicionalnog udomiteljstva, znači gdje udomitelj skrbi o djetetu ili o odrasloj osobi s kojom nije u srodstvu i koja treba smještaj u udomiteljsku obitelj. Udomitelj mora biti punoljetna osoba, imati prijavljeno prebivalište i živjeti u Republici Hrvatskoj. Udomitelji mogu biti samo osobe koje imaju poslovnu sposobnost i mlađe od 60 godina. Jedan od uvjeta je da udomitelj treba završiti barem srednju školu, da ima neki oblik vlastitih prihoda, da se može samostalno uzdržavati. Što se tiče njegovog kućanstva, također bi trebao imati zadovoljene propisane stambene uvjete. Zatim, bitno je da ima pisanu suglasnost svih punoljetnih članova zajedničkog kućanstva, jer naravno dolazak djeteta ili odrasle osobe utječe na tu cijelu obitelj i svi trebaju biti s time suglasni. Kod srodničkog udomiteljstva, udomitelj ne mora ispunjavati uvjete što se tiče godine života, razine obrazovanja i ne mora imati propisane stambene uvjete, osim naravno važno je da su ti uvjeti adekvatni za život. Prepreke za udomiteljstvo bile bi obitelji u kojima su narušeni obiteljski odnosi, neke bolesti udomitelja kojim bi bili ugroženi interesi djeteta ili odrasle osobe koja dolazi u obitelj, ili ako je udomitelj imao neki oblik društveno neprihvatljivog ponašanja (ako je imao neka kaznena djela,ako je bilo nasilja u obitelji, liječenja od ovisnosti.. ) Sve te zapreke se odnose i na osobu koja bi htjela postati udomitelj, i na članove obitelji koji su u kućanstvu. Osim samih zakonskih uvjeta, biti će potrebna i iskrena unutarnja motivacija, jedna želja za pomaganjem ,koji bi ustvari bili ključni faktori za uspješno udomiteljstvo. POSTUPAK kreće podnošenjem zahtjeva da želite dozvolu za obavljanje udomiteljstva. Zahtjevu je potrebno priložiti točnu dokumentaciju kako bismo provjerili da li ispunjavate zakonske uvjete. Nakon toga, osoba koja hoće postati udomitelj dolazi na razgovor sa socijalnim radnikom i psihologom koji također provodi psihološko testiranje i procjenu. Procjenjuje se način funkcioniranja i odnosi u obitelji. Svakako nastojimo već u ovoj početnoj fazi isključiti iz udomiteljstva osobe koje ne bi bile primjerene da im povjerimo brigu i odgoj djece ili odrasle osobe u potrebi. Na kraju dolazimo u stambeni prostor potencijalnog udomitelja utvrditi ima li udomitelj stambene uvjete. Nakon toga provodimo osposobljavanje i edukaciju novog udomitelja kroz predavanja i radionice. To su teme bitne za udomiteljstvo gdje naši udomitelji dobivaju početne savjete i upute koje bi im trebale malo olakšati snalaženje. Kad se to sve prođe, mi kao Tim izdajemo rješenje o dozvoli za obavljanje udomiteljstva, ono se izdaje na razdoblje od 3 godine. Dozvola se naravno kasnije može produljiti. Tek kada udomitelj ima izdanu dozvolu, dijete ili odrasla osoba može doći kod njega na smještaj.
RS: Udomiti se mogu djeca i odrasle osobe, koje su razlike i procedure, odnosno obveze potencijalnih udomitelja?
KLASIĆ: Postoje neke općenite obaveze udomitelja koje su zajedničke i kod udomljavanja djece i kod udomljavanja odraslih. Udomitelj je obvezan pripremiti svoju obitelj za smještaj korisnika, korisniku pružiti pomoć u prilagodbi na novu obitelj i omogućiti da se svi članovi obitelji lijepo ponašaju prema korisniku. Udomitelj pravilno njeguje korisnika, pruža mu osim smještaja, prehranu, odjeću i obuću te potrebne osobne i druge potrepštine. Također briga udomitelja uključuje i odgovarajuću zdravstvenu skrb prema uputi stručnjaka. Što se tiče posebnih obveza udomitelja djece, dijete je potrebno pravilno njegovati, odgajati i pružiti mu primjeren smještaj, osigurati prehranu, odjeću i obuću i brinuti se o njegovom zdravlju. Obzirom na školovanje osigurati djetetu potreban školski pribor i opremu, igračke. Voditi brigu da dijete izvršava školske obaveze, poticati razvoj njegovih sposobnosti, organizirati provođenje slobodnog vremena. Dijete također treba uključivati u život lokalne zajednice sukladno njegovim potrebama i interesima. Udomitelje djece vode brigu o poticanju kontakata djeteta s njegovim biološkim roditeljima i drugim članovima biološke obitelji, sukladno najboljem interesu djeteta. Što se tiče posebnih obveza udomitelja odraslih osoba, njima je potrebno osigurati zadovoljavanje svakodnevnih potreba ali i poticati na usvajanje i održavanje preostalih sposobnosti i nastojati raditi na samostalnosti osobe. Odraslu osobu na smještaju treba uključiti u radno-okupacijske aktivnosti ali vodeći računa o njezinom funkcioniranju i interesima. Primjerice, potaknuti na neku rekreativnu aktivnost i kulturno-zabavne aktivnosti. Zatim uključivati osobu u život lokalne zajednice ako je to u njezinom interesu. Udomitelji odraslih također potiču kontakte i susrete korisnika sa članovima njihovih obitelji, drugih srodnika i prijatelja.
RS. Za udomitelje se osigurava i naknada, koja je visina?
KLASIĆ: Prije nego detaljnije odgovorim na ovo pitanje, mislim da je važno napomenuti da je udomiteljska skrb za druge prije svega poziv s dugotrajnim utjecajem na živote ljudi. Ipak udomiteljstvo nije za svakoga, odnosno u bavljenju udomiteljstvom svakako postoje i specifični izazovi . Država daje određenu naknadu udomitelju za njihovu pomoć i trud, pa tako i za podmirenje troškova života osobe koja je na smještaju. Iznosi naknada su propisani zakonskim odlukama i mogu se razlikovati ovisno o vrsti udomiteljstva, dobi i zdravstvenom stanju kod djeteta, kod odrasle osobe ovisi o zdravstvenom stanju i pokretljivosti te osobe, da li je nepokretna, polupokretna, pokretna osoba. Općenito postoje dvije vrste novčanih naknada. Jedna vrste naknade je za podmirenje životnih troškova, kod djeteta to može biti iznos od 454,5 eura do 513 eura mjesečno-ovisno o dobi djeteta, a kod odrasle osobe može iznositi od 405 eura do 450 eura u nekim okolnostima ovisno o zdravstvenom stanju. Uz taj iznos, udomitelj ostvaruje i simboličnu naknadu za trud koji je uložio u zbrinjavanje udomljenog djeteta ili odrasle osobe (to je iznos od 243 eura za dijete, a za odraslu osobu 180 eura kod tradicionalnog udomiteljstva a ukoliko se udomiteljstvo obavlja kao zanimanje naknada je 720 eura)
RS: Imate li konkretnu brojku koliko djece čeka na smještaj u udomiteljsku obitelj i raste li ta brojka?
KLASIĆ: Nemamo konkretnu brojku, ali svakodnevno dobivamo zahtjeve iz područja cijele RH, gdje bude više novih zahtjeva za smještaj djece. Ono što je potrebno napomenuti da je od toga dosta zahtjeva za smještaj novorođene djece. Što se tiče broja izdvojene djece iz obitelji, svakako postoji trend rasta u RH. Prema godišnjim statističkim izvješćima o pravima socijalne skrbi, vidljivo je da je 2022.g. 2060 djece koristilo uslugu smještaja kod udomitelja, dok je 2023.g. taj broj porastao na 2265 djece.
RS: Da istaknemo kakav je interes za udomiteljstvom u našoj županiji i koji pozitivan primjer…
KLASIĆ: Htjela bih istaknuti da imamo puno udomitelja koji se udomiteljstvom bave već duže vrijeme. Tako su prošle godine u svibnju povodom Nacionalnog dana udomiteljstva dodijeljene povelje našim udomiteljima koji se udomiteljstvom bave 5, 10 15 i 20 godina što zapravo potvrđuje koliko udomiteljstvo nosi i dobrobiti za naše udomitelje. Imamo jednu udomiteljicu koja preko 10 godina udomljava 1 djevojčicu koja sada već studira. Prije nego ju je udomila, majka joj je bila teško bolesna i oklijevala je da li da prihvati tu ulogu. Mislila je da se uslijed brige o majci neće moći brinuti za obje pa je prvo odlučila odustati, iako ju je majka savjetovala da ipak udomi djevojčicu. Kada je došla na razgovor sa djelatnicama, one su joj rekle da se djevojčica zove isto kao i udomiteljica, što je ona doživjela kao neki znak da ju dovede k sebi. Nakon toliko godina koliko su zajedno, imaju iznimno blizak odnos i udomiteljica je navela da joj je djevojčica omogućila da ima smislen život iako nema drugih članova obitelji i na kraju su one jedna drugoj postale prava obitelj.
RS: Gdje se zainteresirani mogu javiti….
KLASIĆ: Svi koji razmišljaju o udomiteljstvu ili se možda žele detaljnije infomirati, mogu nam se javiti u Zavod za socijalni rad, Županijska služba Krapinsko-zagorske županije. Ili mogu doći i osobno na našu adresu, D. Domjanića 5, Krapina; Mogu nazvati na broj mobitela 099 1638 109; ili telefon 492-173 Kontakt podaci naše Županijske službe Krapinsko-zagorske županije, su navedeni i na web stranici Hrvatskog zavoda za socijalni rad: adrese, brojevi telefona, e-mail.
