Kako žive zagorski mljekari i može li Ministarstvo poljoprivrede „injekcijom” od 600 milijuna eura do 2030. godine vratiti krave u prazne farme? Dugogodišnji uzgajivač krava i proizvođač mlijeka Anđelko Kiseljak iz Straže Krapinske, u to ne vjeruje. „Ministarstvo poljoprivrede je u tih 600 milijuna eura ubrojilo sve potpore, i ona redovna i dodatna plaćanja koje dobivamo za krave. Kada to sve skupo oduzmete, to i nije puno dodatnog novca, već zapravo malo”, kaže Kiseljak, koji na gospodarstvu drži 46 grla, od čega su 33 krave u mužnji, a ostalo je podmladak.
Spas u direktnoj prodaji prodaji potrošačima
Obitelj Kiseljak gospodarstvo s kravama drži od davne 1922. godine, a proizvodnju mlijeka za industriju započeli su 89./90. godine. Veliki broj mljekara posljednjih je godina odustao od proizvodnje. Samo je prošle godine lokot na farmu stavilo 220 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Kiseljak nije među njima. „Nas je održala obiteljska proizvodnja. Nismo samo proizvođači mlijeka za preradu kojeg plasiramo u Dukat, već dio mlijeka prerađuje u sireve i vrhnje i direktno prodajemo potrošačima. To nam je zapravo jedini spas. Zato pokušavamo čim više mlijeka preraditi i prodati na kućnom pragu, jer nam je to dodatna vrijednost, zbog koje opstajemo”, otkriva Kiseljak. Imaju siranu i mljekomat u Zagrebu, a obrađuju oko 60 hektara, od čega je polovica u ARKOD-u.
Niska otkupna cijena mlijeka
„Otkupna cijena mlijeka iznosi oko 50 centi po litri. U cijeloj Europi je trend pada cijene mlijeka. Stvorili su se viškovi navodno. Da li su to špekulacije u mljekarskoj industriji? Ne znam, ali je otkupna cijena premala. Zadovoljila bi nas cijena od 65 do 70 centi, kaže Kiseljak, kojeg smeta prevelika papirologija koja im oduzima puno vremena. Vremena nemaju puno, jer skrb o životinjama zahtjeva 24-satnu brigu. „To vam je kao da radite na hitnoj. Teljenja, ozljede, non stop ste u štali”, dodaje Kiseljak. Nemaju modernu ni robotiziranu farmu. Sve rade sami, svojim rukama, zidaju i grade. Srećom, obitelj je velika i radišna, rade i pomažu svi; uz Anđelka, na OPG-u radi i supruga, dva sina, snaha i roditelji. O prestanku proizvodnje ne razmišljaju, samo da ih zdravlje služi.
U KZŽ proizvodnja mlijeka porasla
No, sam kaže, da netko tko je probao živjeti bez krava, ajmo reći, živjeti normalno, smatra da više nikada neće to poželjeti. „ Ne kažem da je to neka teška robija. No, jednom kad se čovjek toga riješi, to je propast, pucanj u prazno”, osvrnuo se još jednom na mjere za spas mljekarstva. Prije 20 godina u Hrvatskoj bilo je više od 60.000 proizvođača, dok ih je danas oko 2.200. Proizvodnja je na dnu EU-a, a domaća proizvodnja zadovoljava manje od 50% potreba tržišta. No, iako je se broj isporučitelja smanjio, proizvodnja je nešto porasla u Krapinsko-zagorskoj županiji, zahvaljujući OPG-u Horvatinčić iz Gornje Stubice i Mladić iz Zlatara.
