Tržište uspomena nezaustavljivo se mijenja, a današnja percepcija onoga što nosimo kući s putovanja uvelike se razlikuje od vizije kakvu smo imali prije pola stoljeća. Najbolji dokaz toj tezi ponudilo je ovogodišnje tradicionalno 17. trijenale zagorskog suvenira. Manifestacija, koju je davne 1978. godine pokrenuo Muzej seljačkih buna, kroz desetljeća je izrasla u prepoznatljiv izložbeni projekt koji i danas živi te svjedoči da tradicija zagorskih suvenira nije zamrla. Zbog sveobuhvatne obnove dvorca Oršić u Gornjoj Stubici i izrade novog stalnog postava, ovogodišnje je Trijenale, uz svečanu dodjelu nagrada, organizirano u Muzeju Staro selo u Kumrovcu. Autorica izložbe Trijenala i kustosica u Muzeju seljačkih buna Lidija Kelemen podsjetila je na same početke, istaknuvši kako je manifestacija pokrenuta svega nekoliko godina nakon osnutka samog muzeja.

„Želja je bila da se u lokalnoj suvenirnici prodaju lokalni tradicijski suveniri koji predstavljaju baštinu Hrvatskog zagorja. Stoga je pokrenuta ova izložba koja je natjecateljskog karaktera, a kojom su se poticali lokalni obrtnici, umjetnici i svi zainteresirani da osmisle novi, kvalitetni suvenir vezan uz sam muzej i baštinu Hrvatskog zagorja“, istaknula je Kelemen. Svako izdanje donosi novu temu, a ovogodišnji su sudionici stvarali nadahnuti budućim novim stalnim postavom Muzeja seljačkih buna te Galerijom Antuna Augustinčića, koja tek čeka otvorenje vlastite suvenirnice. Stručno povjerenstvo, koje su uz predsjednika Davorina Vujčića činili Sanja Škrinjar, Anita Paun-Gadža te Krešimir Rot, imalo je iznimno zahtjevan zadatak. Među pristiglim radovima 40 autora iz raznih dijelova Hrvatske i susjedne Slovenije morali su izabrati one najbolje. Uz brojna priznanja, dodijeljene su i tri glavne nagrade. Treće mjesto osvojio je Silvio Filipec iz Zagreba za kartašku igru „1573“, dok je druga nagrada pripala Zdravki Kramarić iz Brdovca za bogatu kolekciju nakita, magneta, zidnih slika i slika na stalku s motivom konjića. Apsolutni pobjednik ovogodišnjeg Trijenala je Matej Petrić iz tvrtke Digital Innovation Zagreb, koji je osvojio prvu nagradu za suvremeni memorijski suvenir inspiriran temom Seljačkih buna.

Predsjednik povjerenstva Davorin Vujčić detaljno je obrazložio kriterije po kojima je povjerenstvo biralo radove koje su odlučili nagraditi. „Sve tri nagrade imaju jednu osobinu, a to je da spajaju baštinu, prošlost i budućnost. Kartaška igra na pametan način ‘podvaljuje’, pogotovo mlađim generacijama, protagoniste Seljačke bune. Mislim da je to način kojim se mlade generacije mogu privući da upoznaju našu povijest. Drugi suvenir je dobio nagradu zbog svoje zanatske kompetencije. Taj je suvenir ujedno i najbolje izrađena rukotvorina na ovom Trijenalu. Prva nagrada je najinovativnija jer s jako malo sredstava uspijeva „dohvatiti” mlade generacije”, izjavio je Vujčić. Sam pobjednik Matej Petrić otkrio je viziju koja stoji iza ovog trijumfa, opisavši kako je u praksi izgledao proces modernizacije tradicije.

„Od početka smo to zamišljali kao neku evoluciju suvenira gdje se kulturnom dobru dodaje digitalna vrijednost i na taj način se modernizira tradicionalni suvenir. Pretpostavljamo da će mlađoj generaciji biti zanimljiv. Razvili smo taj suvenir za Hrvatsko zagorje, odnosno Muzej seljačkih buna koji je laserski graviran na pločici inoxa i on je fizičko-digitalni suvenir koji otvara digitalno iskustvo gdje korisnici mogu dodavati svoje uspomene te vidjeti neki dodatni sadržaj vezano uz muzej i događanja“, pojasnio je Petrić. Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol naglasio je važnost ove manifestacije u kontekstu očuvanja nacionalne baštine.

„Muzej seljačkih buna bio je prvi koji je pokrenuo ovakvu inicijativu izrade suvenira. Temeljem tih suvenira svake tri godine rade se ovakve izložbe. Zanimljivo je da se kroz pet desetljeća može pratiti kako se i ta djelatnost mijenjala kroz godine“, rekao je ravnatelj MHZ-a. Sabol je pojasnio kako ovi predmeti imaju trajnu vrijednost za kulturnu povijest regije jer nakon svakog trijenala pronalaze svoje mjesto u muzejskoj zbirci te dobivaju status kulturnog dobra Republike Hrvatske. „Zbirka danas broji više od tisuću komada predmeta, pa se nadam da će se u bližoj budućnosti napraviti jedna izložba, retrospektiva svih tih suvenira kroz proteklih 50 godina. Ovim 17. trijenalom prvi puta se upotrijebila i moderna tehnologija. Zanimljivo je razmišljati na koji način će se izrada suvenira razvijati u budućnosti. Većina ovih predmeta pronalazi mjesto u našim muzejskim suvenirnicama te mogu biti lijepa uspomena. Mi u Muzejima Hrvatskog zagorja nemamo problema s prodajom muzejskih suvenira, štoviše problem nam je premala ponuda, a najviše ih prodajemo upravo u muzeju u Kumrovcu“, zaključio je Sabol. Ovogodišnja izložba u Muzeju Staro selo ostaje otvorena za posjetitelje do kraja kolovoza. Do samog zatvaranja publika može i sama sudjelovati u izboru najljepšeg suvenira glasovanjem putem QR koda, poručili su na kraju organizatori.