Ovaj zagorski dom ima farmu, plastenike i voćnjake, 3 hektara zemlje i proizvodi hranu za svoje korisnike

681

Dom za odrasle Loborgrad, jedan je od rijetkih domova u Hrvatskoj koji ima veliko gospodarsko imanje te proizvodi vlastitu hranu za korisnike. Veliki grunt u sklopu ustanove i dvorca obitelji Keglević obrađuje se već desetljećima. Od kad postoji ova ustanova, koja je kroz godine mijenjala ime, a skrbi za osobe s mentalnim teškoćama, postoji i tradicija poljoprivredne proizvodnje. Kako funkcionira poljoprivredno gospodarstvo ovog zagorskog doma, što sve uzgajaju i kako doprinose sami korisnici, provjerili smo za naše poljoprivredne minute. Posjetili smo Dom Loborgrad i njihovu ekonomiju, gdje se pripremaju za prve proljetne radove, sjetve i sadnje.

Ravnateljica Doma Loborgrad Darinka Sviben

Ravnateljica Darinka Sviben istaknula je kako Dom Loborgrad ima na raspolaganju ima 3,36 hektara obradivog zemljišta. „To uključuje četiri plastenika, vrt, voćnjake, oranice te farmu svinja. Dom Loborgrad od 2003. ima registrirano i poljoprivredno gospodarstvo. Na poljoprivrednom gospodarstvu zaposleni su radnici, a korisnici se u rad uključuju kroz radnu terapiju, tzv. zelenu skrb”, kaže ravnateljica Sviben.

Ono što je posebno zanimljivo, da Dom Loborgrad ima i vlastitu farmu svinja, trenutno 100 komada. To uključuje i odojke, krmače, nazimice i svinje za tov. U četiri plastenika uzgajaju miješane povrtne kulture rajčicu, papriku i krastavce, a na oranicama zelenu salatu, luk, kelj, kupus, mrkvu, cikla i ostalo povrće. Voditeljica Odjela izvaninstitucionalne skrbi Nataša Klarić naglasila je kako na poljoprivrednom gospodarstvu pomažu i korisnicima Doma kojima je to ujedno i radna terapija. Klarić kaže kako kroz sezonu u radu sudjeluje oko 20 korisnika, i to u sadnji, okopavanju, pljevljenju, ubiranju plodova, rezidbi voćnjaka te u brizi za životinje, sve uz podršku zaposlenika. Imaju 4 zaposlenika – 2 radna instruktora za povrtlarstvo, ratarstvo, stočarstvo i preradu povrća i 2 pomoćna radnika na PG. Klarić je naglasila kako je ovakav vid terapije vrlo važan za korisnike. 

Voditeljica Odjela izvaninstitucionalne skrbi Nataša Klarić

“Korisnici borave vani na otvorenom, međusobno se druže, a naglasak je na razvoju osjećaja važnosti, samopoštovanja. Zadovoljni su jer vide rezultate svojega truda i rada, a na kraju mjeseca dobe i novčanu nagradu za sudjelovanje u radnim aktivnostima na poljoprivrednom gospodarstvu”, ističe Klarić. Nova poljoprivredna sezona na PG Loborgrad već je počela. Korisnici su t već sudjelovali u sadnji lučica, cikle, mrkve i peršina, a konkretna sadnja na otvorenome prostoru počinje 1. travnja i to presadnica salate, kelja, kupusa, celera, karfiola. I plastenici su spremni za prve presadnice paprike, rajčice i krastavaca.

Na poljoprivrednom gospodarstvu Doma Loborgrad ima i novih planova. Ravnateljica dodaje kako je to prije svega, adaptacija dva objekta- kuće za organizirano stanovanje – Jajtić i gospodarskog objekta „ štalice“ za produktivne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, što planiraju prijaviti na poziv Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici za djecu, mlade i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti kao podrška procesu deinstitucionalizacije, kao i gradnja novih objekata za organizirano stanovanje.

Bitno je napomenuti kako je Dom Loborgrad javna ustanova vlasništvu Republike Hrvatske i nadležnog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Nalazi se na području općine Lobor na adresi Markušbrijeg 131, gdje se na smještaju nalazi 180 korisnika. Dom ima i uslugu organiziranog stanovanja za 46 korisnika na području općina Lobor i Zlatar Bistrica te grada Zlatara te pomoć u kući kroz dostavu gotovih toplih obroka za 60 korisnika na području grada Zlatara te općina Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec, Zlatar Bistrica i Konjščina. Dom Loborgrad zapošljava oko 150 djelatnika. Dom za odrasle osobe Loborgrad je skraćeni i humaniji naziv od nekadašnjeg Zavoda za socijalno zdravstvenu zaštitu ili Doma za psihički bolesne osobe. U Hrvatskoj je 18 ovakvih domova koji brinu za osobe s mentalnim teškoćama. No rijetki su oni koji imaju i svoju poljoprivredno gospodarstvo i to ovako velikom površinom, koje se koristi, obrađuje i stvara novu vrijednost, što je, složit će se, za svaku pohvalu.