Muzej krapinskih neandertalaca krenuo je u veliku transformaciju prema potpunoj inkluzivnosti. Na današnjoj konferenciji za medije predstavljen je projekt „Muzej krapinskih neandertalaca: Vremeplov za sve“, koji će u stopostotnom iznosu od 135.202,43 eura biti sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Europski socijalni fond + i sredstvima Ministarstva kulture i medija. Do ožujka 2028. godine projektom će se razviti inkluzivni programi za djecu, mlade, osobe starije od 55 godina te osobe s invaliditetom, uz poseban naglasak na prilagodbu sadržaja osobama s oštećenjima vida, sluha i kretanja. Projekt je pripremljen u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom, a velika pozornost posvećena je edukaciji muzejskih djelatnika koji će proći teorijsku i praktičnu obuku za rad s ranjivim skupinama u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
„Cilj ovog projekta je približiti kulturni sadržaj svim ranjivim skupinama i to prije svega kroz uključive i prilagođene aktivnosti kako bi te ranjive skupine stekle osjećaj pripadnosti, kako bi se smanjile socijalne razlike, odnosno pojednostavljeno, koristimo kulturu kao alat kako bi pomogli izgraditi uključivo društvo. Ovaj projekt za nas predstavlja svojevrsni početak procesa kojim želimo osigurati da muzejski sadržaji budu dostupni što širem krugu posjetitelja. Znanja, iskustva i dobre prakse koje ćemo steći primjenjivat ćemo i nakon njegova završetka u budućim projektima”, istaknuo je voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca Eduard Vasiljević. Kroz projekt će proći više od 130 korisnika, a planirano je 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica od po 10 školskih sati posvećenih evoluciji i nalazištu Hušnjakovo. Za sudionike su osigurani prijevoz i okrjepa.
“Projekt je pokretač velikih promjena. Nabavit ćemo i VR naočale koje će teže pokretnim osobama omogućiti virtualni obilazak nalazišta Hušnjakovo. Razvijamo i taktilne sadržaje, ploče s tekstovima na Brailleovu pismu i reljefnim prikazima životinja kako bi slijepe i slabovidne osobe dodirom mogle upoznati geološka razdoblja”, istaknula je, između ostalog muzejska pedagoginja Mirjana Biljan. Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol istaknuo je da, iako muzej već 16 godina bilježi izvrsnu posjećenost, postoji jasan prostor za napredak u segmentu pristupačnosti.
„ Mi u Muzeju nemamo niti jedan sadržaj koji je prilagođen slijepim i slabovidnim osobama, gluhim osobama ili osobama s poteškoćama u kretanju, tako da su nam ovakvi projekti itekako važni. Možda već pomalo kaskamo u provedbi ovakvih i sličnih programa, ali upravo zato smo osmislili kvalitetan projekt koji će dugoročno doprinijeti većoj uključivosti muzeja”, zaključio je ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol
