Obrtnička zanimanja ove su godine postala hit u Hrvatskoj. Zabilježen je porast interesa za automehaničare, frizere i kozmetičare. I u Krapinsko-zagorskoj županiji porastao je interes za zanat. U deficitarna zanimanja upisan je 231 učenik, što je 52 više nego prošle godine. Šest od jedanaest programa je u potpunosti popunjeno, uključujući zanimanja poput operatera strojne obrade, stolara, elektroinstalatera, soboslikara i vozača motornih vozila. U Zagorju nema u budućnosti straha ni za frizere i kozmetičare. I kod nas je interes za ta zanimanja u porastu. Kaže to predsjednica Ceha frizera i kozmetičara Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Višnja Loparić, s kojom smo razgovarali o školovanju za frizere, inicijativi za uvođenje beneficiranog radnog staža i drugim temama.

Frizeri i kozmetičari obrazuju se u dvije škole u našoj županiji i to u SŠ Oroslavje i u SŠ Krapina. Za iduću školsku godinu koja počinje na jesen obje škole upisuju po 10 kandidata, dok Srednja škola Oroslavje upisuje i 20 kozmetičara. „Interes za upis u strukovne škole u našoj županiji, kao i u državi u znatnom je porastu, tako da se svi zainteresirani kandidati ne mogu upisati u željena zanimanja. Primjerice na nivou države, učenici upisani u strukovne škole predstavljaju 70% upisanih učenika. Koji su razlozi za to? Učenici i njihovi roditelji su shvatili da se na tržište rada lakše i brže može uključiti nakon završenog školovanja za obrtnička zanimanja, obzirom da postoji velika potražnja za tim zanimanja. Ne samo za frizerima i kozmetičarima, već i građevinarima, metalcima, keramičarima, vodoinstalaterima, automehaničarima i električarima, rekla je u razgovoru za Radio Stubicu Višnja Loparić. Nakon završene obrtničke škole od tri godine i nakon dvije godine rada kod obrtnika, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita i otvoriti vlastiti obrt. Kad se ispune uvjeti, otvaranja obrta je relativno jednostavno, a zainteresirani mogu sve potrebne informacije dobiti u svojim Udruženjima obrtnika.
„Velika je pogodnost što učenici koji upisuju obrtničke škole mogu od općina i gradova dobiti učeničke stipendije, a velika potpora je i naša Krapinsko-zagorska županija koja najviše u državi izdvaja za stipendije učenika koji su izabrali obrtnička zanimanja, naglasila je Loparić. Istaknula je da osim što općine, gradova i Županija stimuliraju i motiviraju učenike za obrtnička zanimanja, veliki posao obavlja i Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije koja godinama obilazi osnovne škole i učenicima osmih razreda prezentira obrtnička zanimanja koje mogu upisati u školama naše županije i predstavlja im sve pogodnosti koje mogu ostvariti odabirom tih zanimanja.

„Od ove godine se u obrtnička zanimanja uvodi i modularna nastava koja u suštini znači promjenu u samom načinu obrazovanja koje za frizere traje tri godine s naglaskom da učenici veliki dio vremena provode na praktičnoj nastavi, zbog čega će se lakše uključiti na tržište rada. Neki predmeti, kao npr. fizika, biologija, kemija neće se tako zvati, nego će u sklopu takozvanih modula teorijski predavati profesori iz tih predmeta u suradnji suradnika koji provode praktičnu nastavu, ali uz aktivno učešće samih učenika. Moduli će se više neće provoditi cijele godine kao dosadašnji predmeti i za njih će se dodjeljivati bodovi, tako da će učenici na kraju godine trebati ostvariti određeni broj bodova, ako žele upisati iduću godinu. Kako će to stvarno izgledati, svi ćemo biti pametniji nakon završetka školske godine 2025./2026.”, rekla je Loparić. Napomenula je da se proteklih godina provodio i eksperimentalni program školovanja za frizere u trajanju od četiri godine, ali se na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i Ceha frizera Obrtničke komore trajanje školovanja svelo na tri godine što se smatra optimalnim vremenom za kvalitetno izučavanje te struke.
Frizeri su pokrenuli i inicijativu za beneficirani radni staž. „Ceh frizera i kozmetičara Obrtničke komore je pokrenuo inicijativu za ostvarivanjem beneficiranog radnog staža zbog učestalih i raznolikih profesionalnim oboljenja specifičnih za frizersku i kozmetičarsku struku. Zbog materijala s kojim rade stradavaju pluća i ruke, odnosno javljaju se dermatološke bolesti, artritis, bolesti vratne kralježnice, vena i slično, zbog čega neki frizeri moraju mijenjati struku. Ovaj prijedlog nije ušao u nikakvu službenu proceduru i ne može se predvidjeti kako će u konačnici završiti”, kaže Loparić. Obrtnici imaju i druge prijedloge za poboljšanje svog statusa i poručuju i drugim cehovima da se bore za svoj prava i status, kao i oni.
Pitali smo i kakve se frizure i boje nose ovog ljeta i jeseni. “Od plavih nijansi nose se topli tonovi, zlatno plavi, medeno plavi, karamel, brinete se neka odluče za toplije čokoladne tonove. Za one malo smjelije tu su blu i roze boje. I ove je godine kao i prijašnjih moderan prirodan izgled kose, npr. dobro poznati balayage koji ne zahtjeva prečest odlazak kod frizera… Uvijek je aktualan bob, pixie frizure, moderno je i postepeno šišanje, duže šiške…” otkrila je naša sugovornica. Istaknula je i kako je muška moda zadnjih godina napravila veliki iskorak. „Barberi su in. Dečki su nam postali buntovnici sa svojim frizurama. Jako puno ulažu u izgled i frizure od fadeova, basketa, pompadour frizure… Vraćamo se 100 godina unatrag kada nije bilo frizera, nego brijači”, ističe Loparić.


