Nutricionistica u SB Krapinske Toplice govori o prehrani kod onkoloških pacijenata

312

Rak nije mrak: Hrana kao saveznik u borbi protiv bolesti

U današnje doba, kada je industrija lijekova vrlo uznapredovala, znamo da hrana ne može biti trenutni lijek, ali definitivno možemo reći da je saveznik u borbi protiv bolesti, ističe Kristina Hržina Curman, nutricionistica u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice koja je bila gošća druge emisije jesenskog dijela serijala „Rak nije mrak“ koji se emitira na Radiju Hrvatsko zagorje Krapina, Radiju Marija Bistrica, Radiju Stubica i Radiju Zlatar zahvaljujući Udruzi „Onkološki pacijent“ koja projekt realizira u suradnji s Udrugom Europa Donna Krapina i Zagorskom ligom protiv raka.

Mediteranska prehrana kao zlatni standard
Onkološki bolesnici imaju povećane energetske potrebe zbog upalnih reakcija što znači da
dnevno trebaju unositi 30 do 35 kcal/kg TM (za bolesnike koji su pokretni, dok kod pacijenata koji nisu pokretni potrebe su nešto manje). Njihove potrebe su i visokoproteinske i iznose oko 1,2 do 1,5 g proteina/kg TM, pa je iz tog razloga važan i dostatan unos hrane bogate bjelančevinama kako bi se spriječio gubitak mišićne mase. Onkološki pacijenti trebaju konzumirati cjelovite žitarice, voće, povrće, mahunarke, a kod hrane koja je izvor proteina prednost treba dati ribi i nemasnom mesu, te je važno birati kvalitetne masnoće poput onih iz maslinovog ulja. Obroke treba raspodijeliti na tri glavna i dva međuobroka. Važno je ne preskakati obroke te što više primjenjivati ranije spomenute principe uravnotežene i raznolike prehrane. Prehrambene smjernice razlikuju se ovisno o vrsti karcinoma, a nutricionistica u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice Kristina Hržina Curman kaže da je kod svih pacijenata najvažnije održati dobru uhranjenost, spriječiti gubitak na tjelesnoj masi, te osigurati unos namirnica koje će pomoći imunološkom sustavu u borbi protiv bolesti. Važna je rana nutritivna intervencija, već ako je moguće kod same dijagnoze bolesti, jer ona može uvelike pomoći da se održi dobar prehrambeni status pa čak i da se umanje simptomi liječenja koji dovode do smanjenog unosa hrane. S obzirom na to da su onkološki bolesnici osjetljivija skupina populacije, preporučuje se konzumacija namirnica iz organskog/ekološkog uzgoja jer one podliježu brojim strožim regulativama i kontrolama.

Problemi s konzumacijom hrane tijekom liječenja
Poznato je da liječenje uzrokuje određene nuspojave koje mogu dovesti do poremećaja u
prehrani. Većini pacijenata može, primjerice, pomoći da dnevni unos hrane raspodjele u više manjih obroka. Upravo manjim obrocima koji su pomno planirani i imaju visoku nutritivnu gustoću, pacijent će unijeti kalorije, a neće osjećati težinu u želucu, kaže nutricionistica Kristina Hržina Curman. U slučaju gubitka apetita svaki, pa čak i onaj najmanji unos hrane, je bitan. Može se pokušati s unosom manjih količina kašice od sezonskog voća i povrća, gustih povrtnih juha ili svježih sokova. Nekim oboljelima će možda apetit popraviti jače začinjena hrana (preporuka je marinirati namirnice dan ranije) ili jače zaslađena hrana, dok će nekima više odgovarati obroci koji nisu previše vrući pa nemaju tako intenzivan miris. Što se tiče mučnina, nekim će pacijentima više odgovarati rani jutarnji obroci jer se tijekom dana stvori odbojnost prema hrani. To svakako treba iskoristiti i u doba najvećeg apetita osigurati što obilniji obrok, savjetuje Hržina Curman. Neki pacijenti će samo ujutro osjećati mučnine, koje mogu ublažiti unosom suhe hrane poput dvopeka ili krekera. Uz to, preporuka je bavljenje tjelesnom aktivnošću kada god je to moguće, kao i dovoljan unos tekućine, barem osam čaša vode dnevno.

Dodaci prehrani da ili ne?
Dodatke prehrani pacijenti trebaju uzimati u dogovoru s liječnikom i ne trebaju ih uzimati na svoju ruku, upravo da se spriječi njihova interakcija s propisanom terapijom. U slučaju restriktivne prehrane kada unos vitamina i minerala nije adekvatan, uzimanje vitaminsko-mineralnih dodataka je korisno i sigurno, ali važno je da doze budu fiziološke, odnosno u skladu preporučenim dnevnim unosom. Pacijentima u uznapredovalom stadiju raka koji se
liječe kemoterapijom i u riziku su od gubitka tjelesne mase preporuča se suplementacija dugolančanim omega-3 masnim kiselinama ili ribljim uljem, radi njihovog protuupalnog i
imuno-modularnog djelovanja, te pozitivnog djelovanja na apetit. U slučaju kada kod pacijenta postoji nedostatan energetsko-proteinski unos i pothranjenost, ponovno u dogovoru s liječnikom, u prehranu će se uvesti enteralni pripravci prilagođeni onkološkim pacijentima. Enteralni pripravci prilagođeni su sastavom tako da imaju visoki sadržaj energije i proteina, tesu već u startu obogaćeni korisnim omega-3 masnim kiselinama u adekvatnoj dozi.

Tijekom liječenja onkoloških bolesnika najvažnija je pravilna, uravnotežena prehrana, unostekućine i održavanje adekvatne tjelesne mase. Naravno, prehrana treba biti prilagođena trenutnom stanju i nuspojavama, te zadovoljavati energetske i nutritivne potrebe oboljele osobe, zaključuje nutricionistica u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Kristina Hržina Curman te dodaje da svaki onkološki pacijent može dobiti savjet
nutricionista.