„Potražnja za nekretninama u Hrvatskom zagorju veća je od ponude. Najviše se traže stanovi i sve što dođe na tržište vrlo se brzo rezervira. Da ih ima još, sve bi se prodalo. Zatim, ne biste vjerovali, zemljište za vikendice, a tek onda kuće”, rekao je za Radio Stubicu, vlasnik agencije za posredovanje u prometu nekretninama iz Zaboka, Goran Vrgoč.

Najnovija analiza Njuškala pokazala je pad cijena kuća u Krapinsko-zagorskoj županiji. Komentirao je to i naš sugovornik. „Zabilježen je pad, ali neznatan. Pad od 2% i nije neki pad da bi bio primjetan. Prema mojim saznanjima, cijene kuća koje se prodaju nisu pale. Možda su neke dugo na tržištu i sada im je realna vrijednost bliža nego kada je postavljena na tržište”, naglasio je Vrgoč.

Kuće kupuju najčešće mlade obitelji koje imaju dobru kreditnu sposobnost i gledaju na to da nemaju dodatnog ulaganja. Traže gotovo rješenje. No, takvih kuća na kojima ne treba intervenirati gotovo i nema. Vrgoč kaže kako učestalo prima pozive s pitanjem koliko vrijedi moja nekretnina u nekom dijelu Zagorja. Onda im postavi protupitanje – koliko vrijedan jedan automobil u Zagorju? Dakle, ima starih, novih, većih… Tako je i s kućama. Na procjenu nekretnine utječe veliki broj faktora. Kada je kuća građena, pozicija, konfiguracija tla, infrastruktura, prilazni put, kakvi su susjedi… Zato su kuće specifične. Imate kuće za 20 ili 30 tisuća eura koje treba dovršiti i useljive kuće od 80 do 100 tisuća eura.

U Hrvatskoj je aktualna i novogradnja. Cijene majstora i građevinskog materijala su se malo stabilizirale. No, novogradnja je još uvijek skupa. Cijena nove kuće od 150/160 kvadrata je do 300 tisuća eura. Tko sada gradi novu kuću u Hrvatskoj ima vlastita sredstva koja se mjere u stotine tisuća eura”, govori Vrgoč. Naravno na tržištu ima i starijih kuća, za koje ne znate da li bi je obnavljali ili rušili i zato treba napraviti dobru detektivsku analizu, sugerira Vrgoč.

Zemljišta za vikendice kupuju oni s viškom sredstava koji se žele ugoditi. Nakon kuća, potražnja je građevinskim zemljištima te poslovnim prostorom, a onda poljoprivrednim zemljištem.

Zaključak je da se novaca ima, a stanje na tržištu nekretnina je jako dinamično, bolje nego bilo koje godine. Krivac tome je potres i korona. Potražnja je veća od ponude, a ono što je dobro i realno cijenom, vrlo se brzo proda.