Potrebe za smještajem djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starijih osoba i osoba s invaliditetom neprekidno rastu. Naglašeno je to na Nacionalnom danu udomiteljstva koji se obilježava 31. svibnja. Udomiteljstvo je jedan oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj u udomiteljskoj obitelji, naravno uz odobrenje, praćenje i podršku sustava socijalne skrbi. Biti udomitelj znači – da u svojem domu brinete o djetetu ili odrasloj osobi kojima je to potrebno. Kada govorimo o razlozima dolaska u udomiteljsku obitelj – kod djece je to slučaj kada ne mogu odrastati u svojoj biološkoj obitelji. To može biti zbog roditeljske nebrige, zanemarivanja njihovih potreba, zlostavljanja, izrazito poremećenih obiteljskih odnosa, ….ima zaista puno različitih razloga. Što se tiče odraslih osoba koje dolaze u udomiteljsku obitelj – to su osobe koje nisu u mogućnosti brinuti se sami za sebe, najčešće je tu riječ o starijim, bolesnim osobama i osobama s invaliditetom.

Prema riječima Valerije Novački Modrušan iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad na području Krapinsko-zagorske županije aktivno djeluje 58 udomitelja. “Ne znam da li se slušateljima možda ta brojka od 58 udomiteljskih obitelji čini velika za područje naše županije, ali nažalost ima mnogo djece i odraslih osoba kojima je smještaj izvan vlastite obitelji potreban. I dalje je problem taj što nemamo dovoljno udomiteljskih obitelji koji bi pratio sve te potrebe. Drago nam je da imamo ovu priliku kada možemo malo ljudima približiti informacije o udomiteljstvu i možda im pomoći u donošenju odluke da se time bave”, istaknula je Novački Modrušan.

Podjednak broj udomiteljskih obitelji na području naše županije skrbi za djecu i za odrasle korisnike, dok ih je trećina u srodstvu. Da bi osoba mogla postati udomitelj mora imati završenu najmanje srednju školu te biti mlađa od 60 godina pri prvom izdavanju dozvole. Udomiteljstvo je poziv s dugotrajnim utjecajem na živote ljudi. Ipak ono ima svoje izazove kao i svaka druga djelatnost. Zato je pravedno da udomitelji za svoj rad, predanost i pruženu skrb dobiju novčanu naknadu. Tako država daje određenu naknadu kako udomitelju za trud, tako i za podmirenje troškova života osobe koja je na smještaju. Ti iznosi su propisani zakonskim odlukama i mogu se razlikovati ovisno o vrsti udomiteljstva, dobi i zdravstvenom stanju korisnika.

Novački Modrušan je istaknula kako država za udomiteljstvo isplaćuje dvije vrste novčanih naknada. “Jedna vrsta naknade je za podmirenje životnih troškova korisnika ili opskrbnina, kod djeteta to može biti iznos od oko 480 eura do 540 eura mjesečno, sve ovisno o dobi djeteta, a kod odrasle osobe može iznositi od 430 eura do 475 eura i ovisi o pokretljivosti te osobe. Ti iznosi se još mogu povećati ovisno o zdravstvenom stanju djeteta ili odrasle osobe. Uz tu naknadu, udomitelj ostvaruje i naknadu za trud koji je uložio u zbrinjavanje udomljenog djeteta ili odrasle osobe (to je iznos od 256 eura za dijete, a za odraslu osobu 190 eura mjesečno). Odnosno naknada je 768 eura za troje djece ili 760 eura za 4 odrasla korisnika. Ako se udomiteljstvo obavlja kao zanimanje, tada udomitelj dobiva neku vrstu plaće, koja iznosi 760 eura mjesečno za standardno udomiteljstvo, dok je specijalizirano taj iznos 855 eura”, pojasnila je naša sugovornica.

Svi zainteresirani za bavljenje udomiteljstvom mogu se javiti u Zavod za socijalni rad u Krapini. Adresa je Frana Galovića 7D, Krapina, iznad Lidla. Mogu nazvati na broj mobitela 099 1638 109. Svi kontakt podaci navedeni su i na njihovoj web stranici. Za sve upite stoje na raspolaganju.

