Krapinsko-zagorska županija je najrizičnija županija po nastanku klizišta, a upravo na tu temu danas je u Krapini održan okrugli stol. Predstavljena je studija podložnosti na klizanje koju je dala izraditi KZŽ kako bi ih u budućnosti mogla prevenirati i smanjiti potencijalnu štetu. Vlatko Gulam iz Hrvatskog geološkog instituta koji je studiju radio, rekao je kako su na našem području utvrdili oko 6600 klizišta.
“Točnu lokaciju klizišta ne možemo predvidjeti, ali možemo zonirati prostor s obzirom na podložnost prema klizanju. To je i učinjeno u studiji. Zonirali smo područja u tri zone, crvenu žutu i zelenu i za sve tri zone smo propisali određene mjere sukladne razini županijskog plana”, istaknuo je Gulam. Cijela županija podložna je klizišta, a najpodložniji klizanju zapadni i središnji dio.
Klizišta osim što ugrožavaju stambene objekte, stvaraju probleme i na prometnoj infrastrukturi. Ravnatelj Županijske uprave za ceste Stjepan Sirovec rekao je kako su u periodu od 2013. do danas sanirali 76 klizišta, vrijednosti 8,1 milijun eura. “Bila su to klizišta pojedinačne vrijednost od 20 do 700 tisuća eura. ŽUC u prosjeku sanira pet klizišta godišnje. Bez obzira na saniranje određenog broja klizišta svake godine, ona će se i dalje stvarati, zbog prirodnih utjecaja, ali i ljudskog utjecaja. Na prirodne utjecaje ne možemo puno utjecati, ali što se ljudskog faktora tiče, svi zajedno vjerojatno možemo odraditi neke aktivnosti da broj klizišta bude manji i da posljedično šteta od tih klizišta bude manje. Prvenstveno to znači graditi na mjestima gdje se može graditi, utjecaj na oborinsku odvodnju, da se bolje uređuje, kontrolira prekomjerna sječa i slično”, zaključio je Sirovec.
Župan Željko Kolar je istaknuo kako su klizišta za Krapinsko – zagorsku županiju ono što su poplave za Karlovačko područje, stalna prijetnja. Istaknuo je i kako smo sredstva koja smo uložili u sanaciju klizišta, mogli uložiti u modernizaciju cesta i komunalnu infrastrukturu. Taj problem imaju jedinice lokalne samouprave, koje nemaju fiskalnih kapaciteta za takve sanacije. Naglasio je kako se svi moramo dodatno educirati, drugačije projektirati i izvoditi radove. Spomenuo je kako su se u novom Prostornom planu KZŽ posebno posvetili klizištima gdje će biti poslane jasne poruke jedinicama lokalne samouprave na što moraju paziti.
Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici Hrvatskog geološkog instituta, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša KZŽ, Županijske uprave za ceste KZŽ te Općine Jesenje.
Okrugli stol je održan povodom obilježavanje Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, a organizator Područna služba civilne zaštite Krapina. “Ideja okruglog stola je da predstavnici struke iznesu svoja saznanja o vrstama i dinamici nastanka klizišta te o mogućnostima prevencije i smanjenja šteta, rekao je voditelj Miro Klasiček.
