Hoće li dronovi postati novi pomoćnici zagorskim poljoprivrednicima? U doglednoj budućnosti bi mogli. Na području Krapinsko-zagorske županije do sada su održane tri prezentacije o primjeni inovativnih i digitalnih tehnologija u poljoprivredi, dvije u vinogradima te jedna u ratarskoj proizvodnji, odnosno sjetvi, a Zagorci su pokazali veliki interes za nove tehnologije. Nedavno je jedna takva demonstracijska aktivnost održana u vinogradu Vinarije Micak u Humu Bistričkom, gdje su djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede prezentirali primjenu bespilotnih letjelica (dronova) u vinogradarstvu.

Ivan Krušelj, mag. ing. agr., voditelj službe za promicanje mjera poljoprivredne politike u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pojasnio je kako se nakon teoretskog pristupilo praktičnom dijelu. Izvršen je prikaz leta dvije vrste bespilotnih letjelica (dronova). Prvim, manjim dronom s multispektralnom kamerom odrađeno je snimanje vinograda, nakon čega su snimke obrađene u softveru Pix4dFields i dobivena je karta vegetacijskih indeksa. Na osnovu te karte napravljena je analiza i aplikacijska karta koja je potom učitana u veći dron koji je potom vršio potrebne agrotehničke operacije: gnojidbu, folijarnu prihranu ili prskanje zaštitnih sredstava). Na na ovoj prezentaciji prskali su čistom vodom, jer tretiranje pesticidima iz zraka po regulativama EU nije dopušteno.

„Prednosti korištenja dronova u vinogradarstvu i poljoprivredi općenito su mnoge. Korištenje bespilotnih letjelica (dronova) omogućuje uštedu vremena i resursa što je izraženije na većim ili nepristupačnim poljoprivrednim površinama, kao što su nepristupačni vinogradi na velikim nagibima). Primjena ovakve tehnologije u konačnici može rezultirati i smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Istovremeno se može povećati kvaliteta i kvantiteta uroda uz ekološki značaj te sve to na kraju povećava profit u proizvodnji. No, najviše je to ušteda radnog vremena i resursa. Pogotovo je to izraženo na većim i nepristupačnim terenima, kao je što je primjerice vinogradarstvo na bregovitom području, kao što je naša Krapinsko-zagorska županija”, rekao je Krušelj. Cijene za ovaj moderni pomoćni alat u poljoprivredi? Cijene se kreću oko 5 tisuća eura za manje koji vrše snimanja i oko 20 tisuća eura za one veće koje imaju i druge programe te mogu vršiti i neke zahtjevnije radnje. Prezentaciju su sa zanimanjem pratili veći zagorski vinari s istoka Zagorja, ali i iz Zagrebačke županije, zelinskog područja.

Krušelj smatra da je primjena inovativnih tehnologija i dronova u poljoprivrednoj proizvodnji, u Hrvatskoj ali i u Krapinsko-zagorskoj županiji vrlo realna i bliska. „U nekim dijelovima Hrvatske i na nekim poljoprivrednim kulturama se takve tehnologije već primjenjuju, posebice u ratarskoj proizvodnji na većim površinama u istočnoj Hrvatskoj, ali i kod većih vinara po cijeloj Hrvatskoj. Naravno da se ona prvo počela primjenjivati na većim poljoprivrednim površinama zbog veće isplativosti. U tomu im podršku pružamo i mi kroz intervencije iz Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike koji potiču nabavku i korištenje ovakvih tehnologija”, zaključio je Krušelj.