Što jesti ljeti? Nutricionisti savjetuju da se fokusiramo na laganu, lako probavljivu hranu bogatu vodom. Važnost se pridaje hidrataciji, zaštiti organizma od iscrpljenosti te pravilnom čuvanju namirnica na visokim temperaturama. Nekoliko ključnih smjernica našim je slušateljima prenio magistar nutricionizma Nenad Bratković. Upozorio je da Hrvatska ima visok udio pretilih osoba i oboljelih od dijabetesa tipa 2 te hipertenzije, što značajno utječe na preporuke o hidratacijii. Tako, primjerice, visok unos tekućine u kratkom vremenskom razdoblju, uz konzumaciju slane i procesuirane hrane, može ugroziti kliničku terapiju i dobrobit pacijenata.

Za zdravu populaciju voda ostaje prvi izbor. „Nikako ne izotonični napici koji u sebi sadrže fruktozu – popularni napici domaćeg podrijetla koji se piju po kafićima. Oni pogotovo nisu dobar izbor za ljude koji imaju inzulinsku rezistenciju i visoki tlak. Obratite pozornost i na to koju vrstu mineralne vode pijete. Ako je to mineralna voda s visokim udjelom natrija, bit ćete još žedniji. Osim ako se jako ne znojite, jer je tada korisno nadoknaditi natrij putem te vode”, ističe Bratković.

Baza prehrane trebalo bi biti sezonsko povrće – rajčica, krastavci, paprika, hladne salate, ječmena kaša te kombinacije s piletinom, puretinom ili ribom. Ljeti ne možemo jesti samo biljne namirnice od kojih brzo ogladnimo. Zato je potrebno voditi računa i o unosu proteina (bjelančevina) – za što su dobar izbor jaja i sir, uz, naravno, već spomenutu piletinu i puretinu. „Po ovim velikim vrućinama treba izbjegavati pohano i prženo meso, salame, kobasice i špek, i to ne samo zbog mikrobiologije već i zbog dehidracije koju te namirnice izazivaju”, naglasio je nutricionist Bratković. Alkohol nije sredstvo za rashlađivanje jer povećava rizik od dehidracije, uzrokuje nagle skokove šećera u krvi te ima loš metabolički efekt. Važno je ostati aktivan, ali se aktivnosti preporučuju ujutro i navečer.

Ljeti često znamo komentirati kako nemamo apetita. „To je prirodna supresija, jednostavno se hormoni tako izreguliraju da mi doista nismo gladni. Često primijetimo da smo tijekom ljeta smršavili. To je zato što ne jedemo tako često i jer unosimo manje kaloričnu hranu nego tijekom zime. No, s obzirom na glavne zdravstvene probleme naših građana, uz redovitu kontrolu tlaka i šećera, trebalo bi voditi računa o prehrambenom izboru tijekom cijele godine kako bismo poboljšali i sačuvali svoje zdravlje”, zaključio je Bratković.