Za rekonstrukciju kumrovečke pruge osigurano je 3,5 milijuna eura za izradu projektne dokumentacije. Tako bi se konačno trebala pomaknuti s mrtve točke obnova ove pruge duge 38,5 kilometara, a zatvorene još 2000. godine. Potvrdio je to na sastanku čelnika županija, općina i gradova s obje strane granice kuda prolazi ova pruga, održanom danas u slovenskom Podčetrtku, Ivan Kršić predsjednik Uprave HŽ infrastrukture. “Do kraja ovog mjeseca će biti objavljen natječaj za izradu studijske dokumentacije, a nakon što se ona izradi, slijedi izrada projektne dokumentacije”, istaknuo je Kršić.
Naglasio je kako je ranije bilo inicijativa da se ta pruga obnovi, ali zbog njezinog stanja i dugogodišnje zapuštenosti nije moguća obnova već rekonstrukcija. U kojem obliku pokazat će studijska i projektna dokumentacija. Riječi predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture potvrdio je i Žarko Tušek državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Rekao je kao su novci za izradu projektne dokumentacije osigurani iz međunarodnog kredita od 900 milijuna eura, što je potrebno potrošiti do 2030. godine.
Naravno to ne uključuje i same radove, a već sada je na popisu želja za obnovu željezničke infrastrukture dvostruko veći iznos od toga kredita. Kredit je inače namijenjen za obnovu lokalne željezničke infrastrukture, odnosno nije namijenjen prugama koje se nalaze na međunarodnom koridoru. Zagorski župan Željko Kolar podsjetio je kako od 2017. godine traži da revitalizacija ove pruge uđe u državne planove. “Ali ovo je prvi puta da imamo konkretan odgovor od predsjednika Uprave HŽ infrastrukture da se kreće u izradu projekta”, istaknuo je župan Kolar.
Ironično je dodao kako mu je drago da su “nakon dva desetljeća promišljanja došli do zaključka da se ova pruga ne može revitalizirati nego da je treba kompletno obnoviti”. Iako se ovdje radi samo o pripremi dokumentacije i još nema naznaka o samim radovima, načelnik Kumrovca Robert Šplajt ističe koliko bi obnova ove pruge značila za cijeli kraj i sam Kumrovec. Od demografske obnove do gospodarske a imala bi veliki značaj i za daljnji razvoj turizma.
“Godišnje nas posjeti 200.000 turista, zamislite koliko bi ih bilo da imamo bolji javni prijevoz”, rekao je Šplajt. Na sastanku je bilo riječi i o problemu neriješene granice između dviju države, jer na više mjesta pruga prelazi iz jedne države u drugu. Svi se se složili da to ne može i ne smije biti nikakva prepreka te da dvije države trebaju naći neko zajedničko rješenje da se pruga može rekonstruirati.
