U zagorskim selima svake godine sve manje kolinja: Ljudi polako odustaju, a nasljednika nema…

106

Počela je sezona kolinja. Ono tradicionalno kreće oko 29. 11., nekadašnjeg Dana Republike i sada je u punom zamahu. O obvezama koje uzgajivači moraju poštivati, ali i o brojčanom stanju svinja u Zagorju, u Gruntu Radio Stubice razgovarali smo s dr. veterine Ninom Čajko Peštaj iz vet. ambulante u Oroslavju. Svinje na svom gospodarstvu smiju klati samo ona gospodarstva koja su svrstana u kategoriju 3 i 4. Ona gospodarstva koja nisu provela rekategorizaciju ne bi smjela ni imati svinje na gospodarstvu, a samim time niti klati”, na početku je podsjetila veterinarka Čajko Peštaj.

Nina Čajko Peštaj, dr. vet. med.

Istaknula je kako je obaveza onih koji imaju sada kolinje, u roku tri dana donijeti uzorak mesa na trihinelu, ušnu markicu i pripadajuću dokumentaciju s registrom svinja u ovlaštenu veterinarsku organizaciju kako bi se napravila odjava. „Od proljeća ove godine na snazi je novi pravilnik kojim je obavezna prijava svake promjene brojčanog stanja svinja na gospodarstvu u roku tri dana, bilo da se radi o kolinju, prodaji, uginuću ili prasenju”, pojasnila je veterinarka Čajko Peštaj. To mogu prijaviti poljoprivrednici sami putem obrasca registra, preko aplikacije ili kod ovlaštenog veterinara koji će to napraviti umjesto njih. Pregled mesa na trihinelu je obavezan. Za svaku svinju mora se uzeti uzorak ošita – to je mišić između grudne i trbušne šupljine. Cijena pregleda na trihinelu je od 1. studenog porasla i iznosi 10 eura.

Veterinari više ne provode rekategorizaciju gospodarstva, ali se zato provodi repopulacija objekta za što su sada nadležni veterinarski inspektori u Zaboku i Zlataru. Zahtjev se podiže u veterinarskoj organizaciji i po zaprimanju tog zahtjeva inspektor izlazi na teren. Ukoliko uzgajivač ispunjava uvjete dobit će rješenje da može na svom gospodarstvu držati svinje. „Uzgajivač mora imati ograđeno dvorište ili barem objekt u kojem drži svinje, uređeno i ograđeno gnojište, uređen prostor gdje drži svinje, prozori moraju biti zaštićeni mrežicama kako bi se spriječio doticaj s pticama, gospodarstva do 10 svinja moraju imati dezbarijeru u ulasku u svinjac, a oni koji imaju više od 10 svinja dezbarijeru pri ulasku u dvorište i u svinjac. To ne treba biti ona velika spužva već može poslužiti i tlačna šprica kojom će se pošpricati kotači vozila, i naravno sve potrebne papire”, podsjeća.

Veterinarka Čajko Peštaj primjećuje da se jako smanjio broj svinja. Svake godine taj trend pada se nastavlja. „Manje se svinja hrani općenito i manje je rasplodnih krmača. Nekada je jedno domaćinstvo imalo 4, 5, 8 svinja, danas jednu do dvije za vlastite potrebe. Naravno, da su to silaznoj putanji pridonijele i ove mjere vezane za rekategorizaciju jer mnoga domaćinstva nisu mogla ispuniti uvjete, neki su prestali s uzgojem iz revolta, a neki se ne stignu baviti svinjogojstvom više… S kravama je još gore. Njih se po selima može nabrojati na prste jedne ruke”, naglašava naša sugovornica.