Počela je sezona kolinja. Biosigurnosne mjere ove zime nisu toliko postrožene kao lani, no postoje mjere kojih se uzgajivači i dalje moraju pridržavati zbog Afričke svinjske kuge. Gostujući u poljoprivrednoj emisiji Radija Stubice, dr. med. vet. Neven Hopek, ovlašteni veterinar u Veterinarskoj stanici ZAG – VET, rekao je kako je kolinje ove godine pojednostavljeno. „Više ne vrijedi ona naredba da se kolinje na gospodarstvu mora dva dana prije prijaviti ovlaštenom veterinaru, koji onda svinju dolazi pregledati. To više nije potrebno, jer veterinar nekoliko puta na godinu obilazi gospodarstva koja drže svinje. Sada je dovoljno donijeti ušnu markicu, a veterinar u središnjoj bazi podataka zatim provede tu migraciju, odnosno da je na tom gospodarstvu izvršeno klanje. Uz ušnu markicu potrebno je donijeti i uzorak mesa na trihinelu, a vlasnik dobiva nalaz da je meso zdravo i slobodno od trihinele”, pojasnio je veterinar Neven Hopek. Cijena pregleda mesa na trihinelu iznosi 10 eura. Ministarstvo posebno upozorava da svježe meso i proizvodi od mesa svinja zaklanih za vlastite potrebe ne smiju biti stavljeni u javnu potrošnju, a sav nastali nusproizvod mora se zbrinuti na neškodljiv način.

No, klasičnih kolinja ili mesara na zagorskim gospodarstvima sve je manje. Hopek kao veterinar radi 20 godina. „Kada sam tek počeo raditi, stvarno su sva domaćinstva bila puna domaćih životinja. Goveda su se drastično se smanjila, a svinje su uvijek bile nekako lakše za držati na gospodarstvu, pa je taj trend nešto kasnije krenuo. Ali sada je i on u padu. Način života je drukčiji. Mlade generacije ne ostaju na selu, odlaze u urbanije dijelove, u Zagreb, na selu ostaju stari ljudi, koji se trebaju i jedva brinu za sebe, a kamoli da moraju još brinuti za životinje, spremati im hranu, plaćati veterinarske troškove. Mijenjaju se i prehrambene navike ljudi. Tako da smo sasvim u nekom drugom trendu”, rekao je.

Veterinar Hopek sudjelovao je u suzbijanju ASK u Županjskog Posavini, najistočnijoj hrvatskoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj. „Nije bi lako ubijati ljudima životinje na gospodarstvu. Nismo se za to školovali, već da ih liječimo, no nažalost, to je takav virus, koji se brzo širi i nema drugog lijeka”, ispričao je. Za kraj je rekao kako ne moramo strahovati zbog pojave ASK u Zagorju, dokle se god pridržavamo mjera, ali da opreza nikad nije dosta te da čuvamo selo i običaje.