U „Hiži vinove loze“ u Radoboju predstavljena je monografija „Hrvatska vinska kutura“ doc. dr. sc. Tanje Baran. Autorica je predstavljanje započela zdravicom pajdaštvu po najpoznatijim hrvatskim vinsko-pajdaškim regulama Križevačkim štatutima, zatim je okupljenima podijelila uloge stoloravnatelja, fiškuša, govorača, kantušministera, barilonosca i vunbacitela, objasnila je pravila ponašanja za stolom i zaključila da je taj poznati šaljivi vinski ritual danas slabo i poznat i izvođen u hrvatskoj javnosti, iako je riječ o najvažnijem nematerijalnom spomeniku hrvatske vinske kulture. Pojasnila je da su Križevački štatuti nastali u narodu tijekom stoljeća, da su zapisani u 19. stoljeću, a da su, osobito za vrijeme komunizma, identitetski oblikovani, izgubili na primjeni.
„Zovu se križevački, ne zato što su ih Križevčani stvorili, već zato što su ih zapisali, a ta kombinacija folklornog kazališta, zdravica i tzv. hrvatske dobrovolje, poznatih hrvatskih vinskih napitnica, svojina je cjelokupnoga hrvatskog naroda, posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj“, istaknula je doc. dr. sc. Baran. Okupljenima je približila da u Hrvatskoj postoji još nekoliko vinsko-pajdaških regula, ali da su sve preslabo poznate u javnosti. Autorica je predstavila i ostale segmente velebne monografije i zaključila da je knjigom dan cjelovit prikaz svega što su Hrvati stoljećima živjeli u vinogradima i uz vino. Uz radobojskog načelnika Anđelka Topolovca sa suradnicama, promocija je upriličena za članove FIJET-a Hrvatska, hrvatskog ogranka Svjetske udruge turističkih novinara, putopisaca i pisaca o turizmu.
