Djelatnici hitne medicinske službe najavili su prosvjed, ukoliko neće postignuti dogovor s Ministarstvom zdravstva, a traže beneficirani radni staž. Hitnjaci su jedina žurna služba u Hrvatskoj čiji djelatnici nemaju pravo na beneficirani radni staž, već gotovo 30 godina. Zadnje tri godine intenzivno traje njihova borba za povratak benificija. Pregovore su započeli s bivšim ministrom Berošem, no kada je on neslavno otišao s te funkcije, sve je stalo. No, 2. rujna nova ministrica zdravstva Irena Hrstić hitnjake je pozvala na sastanak, pokazujući interes za njihov problem.
„Beneficirani radni staž tražimo jer smatramo da to radno mjesto – hitna pomoć, zaslužuje. Sve interventne službe koje su pod brojem 112 to imaju, vatrogasci, policija…, a mi nemamo. S time da naglašavam, da svi koji imaju beneficirani radni staž to zaslužuju, ali ga zaslužujemo i mi”, upozorio je u razgovoru za Radio Stubicu Mario Zajec, djelatnik Zavoda za hitnu medicinu KZŽ, prvostupnik sestrinstva, specijalist hitne medicine, član Udruge Hitna uživo, koja se bori za promicanje prava hitnjaka. Sada se očekuje stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno ocjena elaborata, kojeg je izradio Sindikat strukovnih i medicinskih sestara, koji je temelj za dobivanje beneficiranog radnog staža, a što žele da se zakonski regulira. Nadaju se pozitivnoj ocjeni. U protivnom kreću u prosvjed, koji bi krenuo od zgrade HZHM-a u Planinskoj do Markova trga. „U prosvjed, ne u štrajk, jer mi po zakonu ne možemo štrajkati, samo prosvjedovati. Tamo će nas biti toliko da hitna služba može nesmetano funkcionirati. Hitnu uvijek možete nazvati i hitna će vam uvijek doći, kaže Zajec.
Hitnjaci su se otvoreno suprotstavili izjavi svoje ravnateljice Maje Grba Bujević (koja je nedavno rekla da većina zaposlenih ne želi beneficirani radni staž). Zatražili su i njezinu ostavku. „Moje je mišljenje da naša ravnateljica ne radi za nas već protiv i da se ne zalaže dovoljno za bolje uvjete. Ono na čemu mi inzistiramo je i Zakon o hitnoj medicinskoj pomoći da nismo na milost i nemilost lokalne samouprave, kaže Zajec te ističe pozitivan primjer Krapinsko-zagorske županije i župana Kolara koji ima razumijevanja za cjelokupno zdravstvo. Dodaje kako to nije slučaj u svim dijelovima Hrvatske, a hitnjaci žele jednake uvjete rada za sve, od Iloka do Dubrovnika, pa sve do Zagorja.
Zajec ima 45 godina, od prošle je godine je i prvostupnik sestrinstva, specijalist hitne medicine, osposobljeni za samostalan rad u svim segmentima hitne medicinske pomoći. Stažirao je u Klaićevoj, radio na intenzivnoj u OB Zabok pa otišao u Hitnu. U izvanbolničkoj hitnoj je dvadesetak godina. „Trošimo se i fizički i psihički. Prvi smo koji dolazimo na mjesto nesreće. Da bi kirurg mogao popraviti ozlijeđenog pacijenta, ako naša reakcija nije dobra, badava sve poslije. Moramo biti fizički i fizički spremni i tvrdimo da sa 60 godina to nećemo biti u mogućnosti. Prije 10 godina ja sam mogao s reanimacije na tešku prometnu nesreće po tri puta na dan. Ja bi to fizički izdržao i poslije se ne bi osjećao umornim. Danas si već na kraju smjene iscrpljen skroz i možeš doći samo doma prespavati. Tako da je nekih 55 do 57 godina u tom poslu „plafon” i nakon toga nam izraziti počinju propadati fizičke mogućnosti”, smatra Zajec. Dodajmo kako hitnjaci beneficirani staž traže i za liječnike, vozače, djelatnike helikopterske službe.
