Poljoprivrednici se suočavaju se sušom koja uništava poljoprivredne kulture. Već se sada bilježi znatno slabiji prinosi na poljima i vrtovima. Situacija u plastenicima u kojima se navodnjava, nešto je povoljnija. O posljedicama suše u Gruntu Radio Stubice razgovarali smo sa našim zagorskim povrćarima i voćarima.
Zalijevali smo, ali je borba bila uzaludna
Siniša Grah iz Zaboka zajedno sa suprugom Silvijom koja je nositeljica OPG-a bavi se proizvodnjom sezonskog povrća. „Paradajz nam je u plastenicima i redovno ga zalijevamo, no plodovi su sitni, mali, tako da će sigurno po težini biti do 30% manji prinos nego prošle godine. Iako je zaštićen u plastenicima, unutra se temperature penju do 40 i 50 Celzijevih stupnjeva. Paprika je na otvorenom i također je pokušavamo spasiti dodavanjem prihrane, kalcija, kalija i raznih mikroelemenata, što opet povećava troškove”, ispričao je Grah.
“Mahune i grah kojeg imamo na oranicama smo u početku zalijevali, ali smo odustali jer smo vidjeli da je ta borba uzaludna. Uglavnom i dalje se borimo i zalijevamo. Vidjet ćemo što donosi kolovoz i kako će proći godina, rekao je. Sada kreću i u novu sjetvu graha, mahuna, zelja i kelja. Nada se da će možda 8. mjesec biti bolji, pa će jesen popraviti urod. Obitelj Grah uzgojem povrća bavi se već 25 godina. Proizvode povrće u pet plastenika te na oranicama površine 5 tisuća kvadrata. Glavno mjesto prodaje im je tržnica u Španskom.
Njive su za plakati
I OPG Blaženke Škrlec iz Zlatara trpi posljedice velike suše. „Najviše štete je na grahu koji je posijan na 600 četvornih hvati. Jako loš urod, možda ga uberemo nešto za vlastite potrebe. Mahuna je posijano 5 kilograma, isto je urod uništen. Sadimo i bijeli kukuruz za brašno, ranu sortu, koja je u našoj obitelji već prisutan 100 godina. Bez klasa je cijela njiva, za plakati. Najbolje da je pofrezam, da to ne gledam od jada”, kaže Blaženka.
Jedino što se drži je paradajz koji se nalazi u plasteniku i gdje je navodnjavanje kap po kap. „Mrkva, crveni luk i češnjak su ok. Njima očito odgovara suša. Uglavnom, jako loša godina”, požalila se Blaženka, koja se proizvodnjom povrća bavi od 2015. godine. Prošle je godine svake subote imala organiziranu prodaju na kućnom pragu. Ove godine zbog slabijeg uroda povrća, prodaja i dostava ide samo uz prethodne narudžbe.
Klima se mijenja
U ništa boljoj situaciji nisu ni voćari. Štefica Korade iz Petrove Gore kao ekološki proizvođač voća imat će slabiji urod. „Svaka godina je drugačija. Mlade sadnice voća, stare tri četiri godine potrebno je zalijevati. Naš crni ribizl unatoč zalijevanju se suši. Aronija se pokazala otpornijom. Imamo je preko 10 godina. Uhvatila je prvu kiša. Bobice se lijepo pune, no ove godine zrioba će biti puno ranije. To je dokaz koliko se klima mijenja, kaže Korade.
“Aroniju inače beremo 15. kolovoza ili 1. rujna. Ove će godine to biti puno puno ranije. Ove starije voćke se dobro drže i one su puno otpornije. Nadam se da će ipak doći kiša, a ako je neće biti, morat ćemo i dalje zalijevati, što i nije lako, jer smo bregovito područje”, rekla je Korade. Poljoprivrednici se nadaju i nekoj vrsti potpore i proglašenju elementarne nepogode, a svi skupa nekoj konkretnijoj kiši.
