Svjetski dan nepušenja obilježava se 31. svibnja, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila  ga je još 1987. godine. Razlozi zašto netko počinje pušiti različiti su kod svake pojedine osobe. Većina osoba koje će postati pušači počinju pušiti prije dvadesete godine starosti. Danas svjedočimo velikom broju mladih ovisnih o duhanu, a također je u porastu i uporaba neduhanskih proizvoda u mlađoj populaciji. Zato je ove godine stavljen naglasak na mlađu populaciju kojoj se nikotinski i duhanski proizvodi predstavljaju kao privlačan i primamljiv način života. Među europskim zemljama, Hrvatska je treća zemlja po učestalosti pušenja među odraslim osobama. Prema rezultatima znanstveno-istraživačkog projekta „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2023.“ čak 37,9  % odraslih (u dobi od 15 do 64 godine) redovito konzumira cigarete. Najviše je pušača bilo u dobnim skupinama između 25 i 34 godine i između 35 i 44 godine.

ANKETA

Pitali smo naše građane jesu li ovisni o cigareti, kada su krenuli s tom navikom i razmišljaju li o prestanku?

„Pušiti sam počeo u srednjoj školi. Mislim da ne pušim previše, tako malo uz kavu i da opustim živce… O prestanku baš i nisam razmišljao”.

„Pušim već 40 let. Ako imam posla pušim manje, a ako nemam, onda više. Svjesna sam da pušenje utječe i na zdravlje i znam razmišljati o tome. Milijun puta sam htjela prestati, ali nema tu pomoći. Izdržim mjesec dana i vratim se na staro”.

„Ukratko, počeo sam pušiti u srednjoj školi, izlasci i dalje je sve povijest. Pušim u prosjeku kutiju dnevno i to već traje 20 godina. Nikotin je jedna jako zanimljiva ovisnost, dolazi iznenada… Tako da, iskreno, o prestanku pušenja nisam razmišljao”.

Tako su anketi Radio Stubice odgovarali naši građani, koje smo zatekli s cigaretom u ruci, na terasi kafića ili na stanici kako bi si skratili čekanje do dolaska vlaka. Naravno, bilo je i komentara; Ah da, pušim i kaj sad? Nemojte mene…

„Pušenje je ovisnost, kao i svaka druga ovisnost koju ljudi češće primjećuju kod ljudi koji su možda ovisni o težim drogama i alkoholu, a u ovo suvremeno doba i o internetu i kockanju. No, pušenje, koje zato što ga u svakodnevnom životu možemo upražnjavati na javnim mjestima, u obitelji, kućama, ne čini nam se kao neka aktivnost ili navika koja je štetna”, kaže klinička psihologinja Gordana Kamenečki iz Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije. Dodaje i da svaka ovisnost ima tu karakteristiku da kada i želimo prestati da se pojavljuju neki ometajući faktori ili nešto što nas u tome sprječava.

„Duhanski dim sadrži više stotina različitih kemijskih supstanci i velikih dio njih utječe da izaziva ovisnost, a isto tako izaziva neke promjene na našem tijelu koje, nažalost, mogu dovesti i do malignih bolesti. Postoje neke statističke procjene da se tri mjeseca nakon prestanka pušenja počinje oporavljati kardiovaskularni sustav, nakon šest mjeseci dolazi i do poboljšanja respiratornog sustava, a nakon nekoliko godina ljudi koju su prestali pušiti dolaze u stanje tijela kao da nisu ni pušili, čime se smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara”, ističe psihologinja Kamenečki. Dakle, ta tjelesna ovisnost se brže i lakše čisti, no ono što je ljudima veliki problem je psihološka ovisnost.

„Ljudi prilikom pušenja vrlo često navode razlog zbog kojeg puše ili ne žele prestati, a to je što ih cigareta opušta i na neki način pruža zadovoljstvo. Vrlo često pušimo u situacijama koje su nam ugodne, u društvu, uz kavicu i mi na taj način psihički povezujemo cigaretu s nekom ugodom i onda je to jako teško ukloniti. Ljudi uvijek nađu neke izgovore za nešto što ne žele. Znate, kak se ono kaže: „Tko hoće nađe način, tko ne želi nađe izgovor. Vrlo često ljudi te izgovore koriste kao razlog zašto ne žele prestati, iako kroz javne kampanje i kroz direktne obiteljske situacije, u zdravstvenim ustanovama stalno upozoravamo ljude da je prestanak pušenja jedan jako važan izbor kojeg donose u životu”, naglašava Kamenečki. Najčešće to budu neki zdravstveni razlozi, a mogu biti financijski razlozi.

Motivacija, odnosno odluka koju ljudi trebaju donijeti je zapravo najvažnija. „Teže će se odlučiti na to ako baš moraju. Važno je da se ljudi odluče, a današnje tehnike i načini prestanka pušenja su mnogobrojne, kaže Kamenečki te dodaje kako i Psihološke ambulante Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije provode program „Snaga zdravih izbora” usmjerena prema školama, i građanstvu, u svrhu prevencija započinjanja loših navika kao i motivaciji prestanka ovisnosti, kao što je i pušenje.