„Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, a potražiti psihološku pomoć nije znak slabosti već snage”. Glavna je to poruka koju nam šalju psiholozi na Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. listopada. Tim smo povodom u programu Radio Stubice razgovarali s psihologinjom psihološke službe Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, ambulante u Oroslavju, Dubravkom Nikšić.
Kad nas boli zub idemo zubaru, kad nas boli grlo obiteljskom liječniku, kad nas boli noga, ruka nekom specijalisti, ali kad nas boli duša, često zanemarujemo…Kako prepoznati upozoravajuće simptome? Psihologinja Nikšić ističe da prema iskustvima iz Doma zdravlja, roditelji često dovode djecu kod psihologa kada primijete te neke vanjske simptome.
„To su primjerice, kada se djeca počinju agresivno ponašati ili dobivati loše ocjene. No, isto tako su važni simptomi ako se djeca povlače u sebe, ako gube interes za aktivnosti koje su prije radili s voljom itd.. To je isto znak za razgovor kod psihologa. Kod odraslih ljudi, imamo dojam da se ljudi sami jave kad su u nekoj situaciji životne krize, promjene posla, promjene partnerskog odnosa ili su suočeni s nekom bolešću”, rekla je psihologinja Nikšić. Napomenula je i druge simptome kao što su manjak energije, promjene u spavanju, da ljudi ne mogu zaspati ili da imaju povećanu potrebu za spavanjem, osjećaj da se ne mogu koncentrirati, da su preplavljeni brigama, kada izbjegavaju druženje i situacije u kojima su prije uživali. I to vrijeme je potraže pomoć i pokažu da žele raditi na sebi i da je to njihova snaga.
Ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod motom „Mentalno zdravlje na radnom mjestu kao prioritet“. Na taj način pokušava se fokus staviti na važnost radnog okruženja u brizi za mentalno zdravlje te se naglašava da i radno okruženje mora biti prilagođeno psihičkoj dobrobiti pojedinca. Nikšić napominje kako u zadnje vrijeme jako puno ljudi pati od sindroma sagorijevanja na poslu i radno im mjesto predstavlja izvor psihičkih poteškoća.
„Kada radimo, od rada imamo puno koristi i osjećaj zadovoljno da smo korisni, no tu su i negativni čimbenici kao što su preopterećenost poslom, nedostatak slobodnog vremena, neadekvatni uvjeti rada…”, kaže Nikšić. Neke stvari koje možemo napraviti su pokušati održati zdrav stil života (zdravo se hraniti, dovoljno spavati, vježbati), održavati bliske odnose i dobar balans između privatnog i poslovnog života. No, ono najvažnije što mi želimo naučiti ljude je da način na koji mislimo utječe na naš život. Tako da voditi brigu o svojim mislima, primijetiti ih i truditi se ih razumjeti i razmišljati u nekom pozitivnom smjeru, može pomoći u našem psihičkom blagostanju”, dodaje savjetuje psihologinja Nikšić.
Na Svjetski dan mentalnog zdravlja provodi se i akcija mjerenje raspoloženja „Dobar dan, kako ste”. Prethodne akcije pokazale su kako 6 posto ljudi treba neku psihološku pomoć i ima simptome depresivnosti, anksioznosti, životnih kriza, a u povećanom riziku su umirovljenici, djeca i žene nižeg socioekonomskog statusa”, rekla je Nikišić.
U sklopu Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije djeluju i psihološka služba i to u tri ambulante, u Oroslavju, Bedekovčini i Krapini. Psihologinja Nikšić naglašava kako je u prvih šest mjeseci u svakoj ambulanti bilo više 200 građana koji su javili za pomoć i kojima se pruža pomoć psihološke obrade ili psihološkog savjetovanja i koji onda kontinuirano dolaze. „Razlozi zbog koji ljudi dolaze su životne krize ili poteškoće s nošenjem emocija, teškoće u roditeljstvu, djeca koja reguliraju emocije, nošenje s raznim bolestima i stanjima”, rekla je Nikšić te istaknula da tko kod dođe u psihološku ambulantu naići će na atmosferu prihvaćanja i suradnje. Važno je stvoriti odnos povjerenja i podrške, jer jedino u takvom odnosu možemo raditi na sebi.”, poručila je.
