Šampionka 20. izložbe i ocjenjivanja meda Krapinsko-zagorske županije je Martina Krog. Nagrađena je peharom i novčanom nagradom Krapinsko-zagorske županije u iznosu od 2 tisuće kuna. Drugo mjesto dijele dva pčelara Dragutin Zajec i Tin Bogdanić, koji su osvojili pehar i novčanu nagradu od 1.500 kuna, dok je treće mjesto pripalo Spomenki Škrlec, koja je uz pehar primila i novčanu nagradu od 1.000 kuna.
Ove je godine na ocjenjivanje pristiglo 117 uzoraka meda od 82 pčelara. Najviše je bilo uzoraka bagremovog meda, čak 79, predano je i 19 uzoraka cvjetnog meda te 14 kestena, a ima i meda od lipe, livade, divlje trešnje i meduna. Dodijeljene su ukupno 52 zlatne medalje,51 srebrna i 12 brončanih.
„Naravno da je uvijek cilj biti na vrhu i do svatko treba težiti k tome bez obzira u kojim kategorijama i gdje se natječe. Recept je da sve mora biti napravljeno na vrijeme. Mi svake godine mijenjamo veliki broj saća i prije bagremovog meda, treba izvrcati cvjetni med, kako bi se dobio što kvalitetniji med od bagrema. Preduvjet je i dobra godina. Ova je godina bila dobra jer se bagrem nije smrznuo i mislim da svi pčelari mogu ove godine biti zadovoljni”, istaknula je šampionka. U obitelji Krog pčelarstvo je tradicija, a već su nanizali i šampionske pehare. „Moji tata i mama se pčelarstvom bave 30-ak godina. Ja sam završila Agronomski fakultet i intenzivno pomažem oko pčela i pčelarenja i tome se mislim i dalje posvetiti”, otkrila je Krog.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet dao je zagorskim pčelarima veliki kompliment, istaknuvši da ni jedan drugi med s kontinenta nema šanse kad se pojavi bagremov med iz Zagorja.
Dragutin Jureša, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije rekao je kako je ova godina bila puno povoljnija nego prošla, koja je bila jako loša, kakvu ne pamti ni on posljednjih 40 godina, jer bagrema uopće nije bilo.
Prof. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, predsjednik povjerenstva za ocjenjivanje meda rekao je da je ova godina bila za poželjeti što se tiče bagremove paše. Med na ocjenjivanju je bio kvalitetan, to se vidi i po broju bodova, gdje su stvarno odlučivale nijanse, rekao je Bubalo te se osvrnuo i na potvrdu iz Bruxellesa da je bagremov med zaštićen na razini EU. Drugi je to med iz Hrvatske koji je dobio tu zaštitu nakon slavonskog meda.
„Da je bagremov med sa zagorskih brega najbolji u Hrvatskoj potvrdio je i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. Pokazatelj da je tako je i ova izložba KZŽ, gdje su od ukupno 117 uzoraka podijeljena 52 zlata. To je potvrda kvalitete rada pčelara i kvalitete njihovog meda. Ono što je zagorskim pčelarima jedino očigledno potrebno je dobra prognoza i dobri vremenski uvjeti, i onda kad imaju kaj vrcati, vrcaju fantastičan med”, istaknuo je zagorski župan Željko Kolar. Pohvalio je akciju Hrvatskog pčelarskog saveza vezano uz jedinstvenu nacionalnu staklenku, ali i pozvao inspekciju da malo više kontrolira što se prodaje “pod med” u trgovačkim lancima.
Kako je bagremov med dobio zaštitu izvornosti na EU razini, kreću i nove akcije u promociju domaćeg meda. Koncept je pripremljen. EU zaštita zagorskog meda, osim autohtonosti mora garantirati i kvalitetu, a naši pčelari i mi KZŽ kao partner to garantiramo. “Svaki onaj kupac koji kupi med u našoj staklenci s našom etiketom, markicom EU zaštite garantiramo da kupuje točno tu kvalitetu meda. Manji pčelari svoj med prodaju na kućnom pragu, a većima će se omogućiti otvaranje i drugih tržišta”, rekao je župan te zahvalio svim pčelarima koji su sudjelovali na izložbi te pozvao i druge da se uključe.
Izložba je održana ove subote u sportskoj dvorani Područne škole Hrašćina, u organizaciji županijskog Saveza pčelarskih udruga i Krapinsko-zagorske županije. Prije izložbe održano je predavanje pod nazivom „Što moramo znati o okusima i mirisima hrvatskih medova” Dražena Lušića, dipl. sanit.ing. s Medicinskog fakulteta.
