U cijelom svijetu mjesec studeni posvećen je muškom zdravlju stoga se u ovotjednom izdanju serijala Rak nije mrak govorilo o raku testisa, zloćudnom tumoru koji se najčešće javlja kod muškaraca u dobi između 15 i 35 godina.vSvoju priču o borbi s rakom testisa s nama je podijelio Petar Vrančić, dipl. oec., predsjednik Upravnog vijeća Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, županijski vijećnik i gradski vijećnik Grada Zaboka.
Ništa nije upućivalo na postojanje zloćudne bolesti
U dobi od 35 godina otkrivena mu je kvržica na urološkom pregledu na koji je otišao preventivno. Nije imao nikakve simptome, niti bilo kakve zdravstvene probleme. Samo tri tjedna prije pregleda na kojem se pojavila sumnja na rak testisa istrčao je Sljemenski maraton (42 km). „Bio sam fizički aktivan, bavio se sportom i osjećao se potpuno zdravo“, ističe Vrančić. Nakon tog pregleda sve se odvijalo vrlo brzo te je svega nekoliko dana kasnije već bio operiran.
Suočavanje s dijagnozom
Dijagnosticiran mu je seminom, najčešći zloćudni tumor zametnih stanica testisa koji čini gotovo polovicu svih tumora testisa. Kao fizički aktivnom muškarcu koji nije imao nikakvih zdravstvenih tegoba nije mu bilo lako suočiti se s dijagnozom. „Šok i tisuću pitanja koja vam prolaze kroz glavu, a ne znate odgovore. Zapravo, kada vam netko kaže da imate rak, vi u tom trenutku niti ne znate što to točno znači. Znate da e riječ o ozbiljnoj bolesti, ali ne znate što vas čeka, kako će izgledati liječenje, koliko će trajati i što sve morate proći“, pojašnjava Vrančić dodajući da je osjećao strah od nepoznatog, ali je zahvaljujući povjerenju koji je imao u liječnike i uz podršku svoje obitelji, vjerovao u pozitivan ishod.
Išli smo dan po dan, nekad i sat po sat
Nakon operacije uslijedila su četiri ciklusa kemoterapije prema PEB protokolu. Jedan ciklus trajao je tri
tjedna, dakle ukupno 12 tjedana. Prvi tjedan svakog ciklusa svakodnevno je odlazio u dnevnu bolnicu,
gdje je provodio otprilike osam sati na terapiji. U drugom i trećem tjednu u bolnicu je odlazio samo da bi
primio injekciju. Liječio se u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu. „Bilo je boljih i lošijih dana, trenutaka
kada sam se osjećao dobro i onih kada je bilo znatno teže. Išli smo dan po dan, nekad i sat po sat. Jako
je važno vjerovati liječnicima, slušati njihove savjete i pridržavati se preporučenog načina liječenja. Kada
znate zbog čega kroz sve to prolazite, jednostavno idete dalje, korak po korak“, kaže Petar Vrančić.
Podrška obitelji i prijatelja
Podrška obitelji bila mu je bila najvažnija. Iznimno je svima zahvalan što su mu pomogli u najtežim
trenutcima. Osim psihološke podrške, svaki onkološki pacijent treba i pomoć pri odlasku na terapije, ali i
da se netko brine o njemu. Pripremati obroke, pratiti terapiju i sve što liječenje nosi sa sobom. Ipak, neki
prijatelji javili su mu se tek nakon završetka liječenja. Priznali su mu da jednostavno nisu znali kako
razgovarati niti što reći. „Zanimljivo je da mnogi ljudi zapravo ne znaju kako razgovarati sa osobom koja
ima rak. Ne znaju što reći, što pitati niti kako se ponašati“.
Život poslije raka, što se promijenilo?
I dalje se bavi sportom, radi, aktivan je u mnogim područjima, uživa u obiteljskim trenucima i nastoji živjeti što ispunjenije, no promijenio se način na koji gleda na određene stvari. Drugačije doživljava svakodnevne probleme, manje se opterećuje i više cijeni zdravlje, vrijeme provedeno s obitelji i jednostavne trenutke koje često uzimamo zdravo za gotovo.
Onkološka srijeda u OB Zabok
U Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana kontinuirano se radi na proširenju usluga i unaprjeđenju skrbi za onkološke pacijente. Kao predsjedniku Upravnog vijeća to mu je iznimno važno i zbog osobnog iskustva, kaže Vrančić ističući da je pacijentu iznimno važno znati kome se može obratiti, gdje treba otići i što je sljedeći korak u njegovom liječenju. Kako bi onkološkim pacijentima pomogli u snalaženju kroz zdravstveni sustav, dogovaranju termina i organizaciji daljnje obrade u OB Zabok organizirana je koordinacija za onkološke pacijente, a u listopadu ove godine pokrenuli su i projekt „Onkološka srijeda” u sklopu kojeg doc. dr. sc. Vesna Ramljak provodi punkcije dojke i štitnjače te su povezani stručnjaci radiologije, patologije, citologije, kirurgije, plastične kirurgije i onkologije. Na taj način pacijenti dobivaju bolje povezanu dijagnostiku i liječenje, bez nepotrebnog lutanja između različitih službi.
U planu je uvođenje i core biopsije početkom iduće godine.
U Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana mogu se obaviti i specijalistički urološki pregledi. Zaposlena su tri specijalista urologije, a odobreno je zapošljavanje još jednog. Važno je da se muškarci koji primijete promjene na testisima, probleme s mokrenjem ili druge urološke tegobe pravovremeno jave svojem liječniku, koji će ih prema potrebi uputiti na daljnju specijalističku obradu. Bolnica raspolaže nizom važnih dijagnostičkih mogućnosti, od ultrazvuka i rendgenske dijagnostike do CT-a, magnetske rezonancije i mamografije. Posljednjih godina kontinuirano se ulaže u medicinsku opremu i modernizaciju bolničkih kapaciteta. Ove godine pokrenut je postupak nabave novog CT uređaja, čija je procijenjena vrijednost 680 tisuća eura bez PDV-a. Ipak, predsjednik Upravnog vijeća Vrančić stavlja naglasak na stručno i profesionalno osoblje dodajući da ulaganja u zdravstveni sustav moraju uključivati i ljude i opremu, a konačni cilj uvijek mora biti kvalitetnija i dostupnija zdravstvena skrb
za pacijente.
Zdravlje ispred nelagode
Iako se danas o muškom zdravlju govori otvorenije nego ikad prije, neki muškarci osjećaju nelagodu i izbjegavaju urološke preglede. Vrančić ističe da preventivni pregled može spasiti život i da na njega treba otići iako ne osjećate nikakve simptome. Poručuje da je liječnicima to svakodnevni posao te da su oni stručnjaci koji žele pomoći, a ne netko tko će osuđivati. „Razumijem da može biti neugodno, ali govorimo o vlastitom zdravlju i u nekim slučajevima ozbiljnoj borbi za život. Posebno je važno da mlađi muškarci nauče prepoznavati promjene na testisima i da se bez srama obrate liječniku ako primijete nešto neuobičajeno. Zdravlje bi nam trebalo biti važnije od bilo kakve nelagode“, zaključuje.
