U Zaboku je svečano obilježen završetak radova na magistralnom plinovodu Lučko – Zabok, koji dugoročno osigurava stabilnost opskrbe za Hrvatsku i susjedne zemlje, te značajno jača energetsku infrastrukturu Hrvatske i njezinu ulogu regionalnog energetskog čvorišta. Nova trasa duga je 36 kilometara, gotovo u cijelosti prati koridor postojećih plinovoda te omogućuje drastično povećanje transporta plina prema Sloveniji.
Svečanosti je prisustvovao predsjednik Vlade Andrej Plenković, čelnici lokalne samouprave – saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek, predstavnici ministarstava te Uprava Plinacra. Projekt je financiran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost kao prateća infrastruktura za LNG terminal na Krku. Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar istaknuo je tehničku kompleksnost ovog zahvata.
„Riječ je o jednom od najvažnijih i tehnički najsloženijih projekata Hrvatskog plinskog transportnog sustava vrijednog 80 milijuna eura. Složenost projekta potvrđuje činjenicu da trasa prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste. Ovim plinovodom povećali smo fleksibilnost upravljanja transportnih kapaciteta te omogućili povećanje transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na 876 milijuna kubnih metara plina godišnje. Posebno ističem da se cijela trasa nalazi unutar postojećeg koridora magistralnih plinovoda. Time je utjecaj na okoliš sveden na najmanju moguću mjeru”, istaknuo je Arar. Ujedno je najavio i skori dovršetak plinovoda Sisak-Kozarac, na jesen, te Bosiljevo-Sisak, krajem godine, čime će se kapacitet prema Sloveniji u konačnici popeti na 1,5 milijardi, a prema Mađarskoj na 3,5 milijardi kubika godišnje. Premijer Andrej Plenković podsjetio je na energetsku krizu od prije nekoliko godina te naglasio važnost donošenja strateške odluke o izgradnji LNG terminala, koja je omogućila sve sadašnje investicije. Istaknuo je i značaj pravca Lučko–Zabok, Zabok-Rogatec.
„Možemo biti zaista zadovoljni da je cijeli ovaj veliki investicijski ciklus ovako realiziran i da ćemo kroz njega osnažiti hrvatsko gospodarstvo i ojačati naše odnose sa susjedima. Naime, ovaj pravac Lučko–Zabok, Zabok–Rogatec zapravo nije samo krak prema Sloveniji, nego i prema Austriji. Tako da će cijeli ovaj projekt imat dugoročni smisao”, rekao je premijer Plenković. Krapinsko-zagorska županija odigrala je ključnu ulogu u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa kako bi radovi mogli početi na vrijeme. Župan Željko Kolar istaknuo je doprinos županijskih službi.
„Ukupno je obrađeno 303 predmeta u tri katastarske općine – Zabok, Martinišće i Stubička Slatina. Time smo omogućili donošenje rješenja o privremenom ulasku u posjed, pa su radovi mogli krenuti već u travnju 2025. godine. Županija je preko svoj Upravnog odjela odradila ukupno 909 predmeta vezanih uz ovu dionicu i naravno kada krene slijedeća dionica prema Humu na Sutli ponovno ćemo se uključiti u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa”, konstatirao je župan Kolar.
