U Centru za posjetitelje u Kumrovcu danas je predstavljen plan revitalizacije legendarne „Kumrovečke pruge“ (L 102 Savski Marof – Kumrovec – Imeno). Nakon više od dva desetljeća čekanja, projekt se prema riječima načelnika Kumrovca Roberta Šplajta konačno miče s mrtve točke, uz naglasak na faznu obnovu i integraciju modernih prometnih rješenja. Kako bi se izbjegli dugotrajni imovinsko-pravni i diplomatski izazovi na dijelovima trase koji presijecaju slovenski teritorij, prva faza obnove obuhvatit će dionicu do Klanjca. Načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt, nije skrivao zadovoljstvo ovakvim raspletom.
„Kad čekate više od 20 godina, svako rješenje veseli. Do Klanjca je realizacija najbrža jer se na samo nekoliko mjesta prelazi na područje Slovenije. To je za nas pruga života bez koje nema obnove života u cijelom kraju. Naš je cilj povezati mještane integriranim prijevozom, uvest ćemo električne autobuse koji će povezivati okolna mjesta s kolodvorom, sinkronizirano s voznim redom vlakova”, rekao je Šplajt. Trasa pruge je specifična jer na čak 18 mjesta prelazi državnu granicu. Davor Perić, direktor Sektora za razvoj investicija u HŽ Infrastrukturi, izvijestio je kako je izrada studije izvedivosti u punom jeku.
„Cilj nam je do kraja ove godine imati optimalno rješenje trase. Razmatramo nekoliko varijanti, rekonstrukciju postojeće pruge, produljenje do kolodvora Imeno, ali i varijantu koja bi išla isključivo po hrvatskom teritoriju. Već iduće godine planiramo krenuti u izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvola“, pojasnio je Perić. Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, Željko Ukić istaknuo je kako svako ulaganje u infrastrukturu rezultira gotovo trenutnim povećanjem broja linija i putnika.
„Na relaciji Zabok – Zagreb danas imamo više od 40 linija dnevno, dok se od Krapine do Zagreba brzim vlakom stiže za manje od sat vremena. Čim se pruga vrati na projektiranu brzinu, odmah raste i broj polazaka. Ipak, dugoročni cilj moraju biti dvokolosiječne pruge koje bi omogućile neovisno prometovanje i eliminirale zastoje – pojasnio je Ukić. Podaci za prošlu godinu potvrđuju uzlazni trend, u 2025. godini HŽ Putnički prijevoz zabilježio je 7,5 posto više putnika u odnosu na 2024. godinu. Tom rastu, uz infrastrukturne radove, značajno doprinose i poticajne mjere Vlade RH usmjerene na mlade i ranjive skupine. „Besplatan prijevoz za djecu i učenike, studente, umirovljenike te osobe s invaliditetom rezultirao je izuzetnom popunjenošću. U pojedinim su terminima gužve tolike da postojeći kapaciteti više nisu dovoljni, što pred nas stavlja novi prioritet – hitnu nabavu dodatnih vlakova kako bismo odgovorili na potrebe tržišta – zaključio je Ukić. Govoreći o željezničkom prijevozu i važnosti ponovne uspostave prometovanja Kumrovečkom prugom, saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, povukao je paralelu s uspješnim primjerom pruge do Krapine, gdje je modernizacija dovela do značajnog porasta broja putnika.
„Kada vlakovi prestanu voziti, shvatimo koliko su nam važni. To je poput zatvaranja područnih škola u malim mjestimakoja tada počnu dumirati. Ova investicija nije samo prometno pitanje, već borba za opstanak naselja. Veliki projekti zahtijevaju vrijeme i dokumentaciju, ali danas smo napravili ključan iskorak da to više ne ostanu samo priče“, poručio je Gregurović. Državni tajnik Žarko Tušek naglasio je da projekt ima punu potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te da će se granična pitanja sa Slovenijom rješavati sporazumno.
„Postigli smo dogovor da projekt razvijamo dinamikom koja je realna. Prva faza do Klanjca ima najmanje graničnih izazova i to nam omogućuje brzinu. Paralelno s tim, razvijat ćemo popratnu infrastrukturu, poput parkirališta i intermodalnih usluga, kako bi pruga postala gravitacijska točka za cijeli sutlanski kraj“, poručio je Tušek.
