Suradnja na projektu zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja se nastavlja. Potvrđeno je to danas novim potpisanim ugovorom u Vinoteci u Svetom Križu Začretju, između Krapinsko-zagorske županije, Agronomskog fakulteta i i Trgocentra iz Zaboka, na novoj, petoj fazi projekta.
Viša stručna savjetnica za poljoprivredu Ivanka Kuščar istaknula je kako se projekt kontinuirano provodi već 20 godina kroz pet razvojnih faza, a njegov je cilj očuvanje i istraživanje i gospodarska valorizacija izvornih zagorskih sorti. Ovdje je riječ o nastavku projekta kroz petu fazu za što je KZŽ osigurala 55 tisuća eura, a ukupno do sada kroz svih pet faza 250 tisuća eura. Između ostalog, istaknula je kako Županija provodi i mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje za koje je ove godine osigurano 490.000 eura, a jedna od mjera je i potpora za kupnju cjepova autohtonih sorata vinove loze.
Načelnik Svetog Križa Začretja Marko Kos pozdravio je nastavak projekta. Rekao je kako je sam sudjelovao u projektu kao student te mu je zato prirastao srcu. “Upravo i kada se krenuo razvijati taj projekt, nastala je i ova krasna vinoteka, koja je dala zamah i našem vinogradarstvu. Lijepo je čuti da projekt ide realnim i normalnim tokom. Ovakvih vrsta vina na tržištu nedostaje, laganih svježih, kakva dolaze iz Hrvatskog zagorja. Ona su danas u trendu, dobro su prihvaćena u turizmu i ugostiteljstvu, a na taj način možemo konkurirati i svjetskom tržištu”, zaključio je Kos.
Trgocentar iz Zaboka od samih je početaka vrlo bitan gospodarski subjekt u projektu. Direktor Darko Bratković naglasio je kako je iz projekta stvorena i današnja vinarija Vitus, koja sa svojim vinima izlazi na tržište. Time su zaokružili cijeli krug od proizvodnje loznih cijepova do konačnog proizvoda na tržište. „Autohtone sorte i vinove loze Hrvatskog zagorja su nevjerojatan kapital nama i Županiji, ali i cijeloj Hrvatskoj jer su prepoznatljive na našem tržištu, a definitivno i na svjetskom”, rekao je Bratković, zahvalivši Županiji i Fakultetu na suradnji.
Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić istaknuo je Krapinsko-zagorsku županiju kao lijep primjer dugogodišnje uspješne suradnje u kojoj važnu ulogu imaju i vinari i lokalna zajednica. “Nekada se za vina iz ovoga kraja često neopravdano koristio izraz “kiseliši”, dok danas govorimo isključivo o kvalitetnim i vrhunskim vinima. To je rezultat ulaganja u znanje i nove tehnologije u vinogradarstvu i vinarstvu, ali prije svega truda i predanosti zagorskih vinara. Jedan od najvrjednijih rezultata naše suradnje je registracija starih klonova autohtonih sorata. Drago mi je da je naš fakultet dio te priče i vjerujem da ćemo takve uspješne projekte razvijati i u budućnosti”, zaključio je dekan Mešić.
„Nema vinske regije u Hrvatskoj koja je toliko napredovala u kvaliteti vina, podrumarstva, vinogradarstva od Krapinsko-zagorske županije. Regija smo u kojoj se proizvode pjenušci, vrhunske ledene berbe, a zaštita zagorskih autohtonim sorti naša je misija i u sljedećih 100 godina, rekao je župan Kolar. Uvjeren sam da ćemo zajedno fakultet, Trgocentar, naši vinari, vinogradari i mi kao Županija dovesti do toga da ćemo za 6 do 8 godina objektivno u svim našim hotelima, u svim našim većim restoranima uz autohtonu domaću hranu nuditi i naše domaće visoko kvalitetno vino”, rekao je župan. U tom smjeru ići će i potpore za sadnju novih vinograda.
Prof. Edi Maletić, s Agronomskog fakulteta rekao je kako je u Zagorju pronađeno 20 autohtonih sorti vinove loze i da smo nakon Dalmacije najbrojniji u tome. Sve su kolekcionirane i spašene od zaborava, a da se kroz ovaj projekt Zagorje vraća korijenima.
