Naš dežurni prognostičar i prognostičar portala „Kad će kiša”, Kristijan Božarov analizirao je kretanje vremena tijekom zime, koja je klimatološki završila sa zadnjim danom veljače. Evo kakva su njegova zapažanja.
Po klimatološkom računanju godišnjih doba zima je počela s prvim danom prosinca, a završila s posljednjim danom veljače. Tri zimska mjeseca ove sezone donijela su nam ipak malo primjerenije vrijeme u odnosu na proteklih nekoliko godina. No, podrobnija analiza pokazuje da je zima ipak bila malo toplija od tridesetogodišnjeg prosjeka u razdoblju od 1991. do 2020. godine. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda zimska sezona bila je najhladnija, a time i najbliža prosjeku na krajnjem sjeveru Hrvatske – u Međimurju, Podravini i Varaždinskoj županiji. Na tom je području palo i najviše snijega, primjerice Varaždin je skupio čak 35 dana sa snježnim pokrivačem. Svakim kilometrom prema jugu je bilo malo toplije pa su primjerice Bjelovar i Zagreb zimu zaokružili s više od jednog stupnja iznad normale. Slično je bilo i južnije prema Sisku i Karlovcu. Najniža temperatura se ove zime nakon nekoliko godina spustila ispod –10, a na sjeveru zemlje i ispod –15 Celzijevih stupnjeva pa i po tom kriteriju zimi dajemo prolaznu ocjenu. Pri tome se prosinac i siječanj ističu kao dva relativno hladna mjeseca, dok je veljača bila znatno toplija od klimatološke normale pa možemo reći da je upravo ona nabila toplinu ove zime. U oborinskom smislu primili smo nešto više od normale, osobito u siječnju i veljači kad je količina oborina bila iznad prosjeka. Osim što je bilo viška oborina, ono što smo vjerojatno i najviše primijetili bila su duga razdoblja s tmurnim, mračnim i vlažnim vremenom. Ove zime smo imali znatno manje sunca nego u proteklih nekoliko zimskih sezona pa nam je to vjerojatno svima dalo dojam teške i duže zime.
S prvim danom ožujka ušli smo u klimatološko proljeće koje nam zasad nosi lijepo vrijeme s puno sunca i dnevne topline. No, bit ćemo na oprezu jer pučko vjerovanje kaže da nema pravog proljeća bez tri marčane bure, odnosno tri zahladnjenja koja se dogode tijekom ožujka. Ožujak je ime dobio po riječi lažujak, lažljivac tako da je spreman ponuditi svakakva iznenađenja. Evo baš ovih dana u prošlosti znalo je biti ekstremno hladno pa je 5. ožujka 1963. godine u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj od čak -23 stupnja, a znalo je biti i ekstremno snježno kao primjerice 8. ožujka 1932. kad je u centru Zagreba izmjereno 66 cm snježnog pokrivača. Zasad ništa slično nije u najavi.
