Prije 35 godina, početkom listopada 1991., iz Hrvatskog zagorja prema karlovačkom bojištu krenula je velika skupina pripadnika 103. zagorske brigade. Među njima bio je i Dragutin Čajko, jedan od prvih koji su se odazvali pozivu za odlazak u obranu Hrvatske.

„Ne bih rekao da me bilo strah, ali vladala je neka neizvjesnost. Prelomilo je to što smo svi zajedno išli u obranu Hrvatske i stvaranje samostalne države u kojoj smo željeli živjeti mi, a željeli smo to i za našu djecu”, prisjetio se Čajko na današnjem obilježavanju Dana branitelja Krapinsko-zagorske županije. Kada je postrojio svoje ljude, rekao im je da odlaze braniti Hrvatsku i stvarati državu. I krenuli su bez dvoumljenja, njih 151 od kojih 31 bez ikakvog naoružanja. Upravo je odlazak prve veće skupine pripadnika 103. zagorske brigade na karlovačko bojište jedan od razloga zbog kojih se 8. listopada obilježava kao Dan branitelja Krapinsko-zagorske županije. Tijekom Domovinskog rata u različitim postrojbama Hrvatske vojske i policije sudjelovalo je više od 11 tisuća Zagoraca i Zagorki, a najveći dio njih bio je okupljen upravo u 103. zagorskoj brigadi. Na današnjem je obilježavanju umirovljeni pukovnik i jedan od ratnih zapovjednika brigade Žarko Miholić istaknuo kako ovaj datum predstavlja i podsjetnik na odluke kojima je stvarana hrvatska država, ali i na ljude koji su u njezinu obranu krenuli u neizvjesnost, među njima i pripadnici 103. brigade.

„103. brigada je postrojba koja je postala svojevrsni simbol Hrvatskog zagorja u Domovinskom ratu, uz sve dragovoljce koji su bili u drugim postrojbama. Ona je ostavila neizbrisiv trag tijekom Domovinskog rata i pokazala koliko je domoljublje Zagoraca veliko. Posebno treba istaknuti da je 103. brigada bila jedna od onih koja je djelovala i u posljednjoj slavnoj operaciji „Oluji” i dala svoj doprinos. Posebno treba naglasiti da niti jedna mrlja iza našeg ratnog puta, nije ostala”, ponosno je istaknuo Miholić. Na važnost zagorskih policajaca u prvim danima rata podsjetio je glavni policijski savjetnik i ratni zapovjednik Josip Horvatin, istaknuvši kako je upravo policija tada predstavljala jedinu organiziranu obrambenu formaciju Hrvatske. Danas, 35 godina poslije, upozorio je, braniteljima su potrebni zdravstvena i društvena potpora, ali i konkretna rješenja. Posebno je istaknuo potrebu što skorije izgradnje veteranskog centra u Krapinsko-zagorskoj županiji.

„Krhki smo. Bolesni. Imamo druge potrebe. I očekujemo od zajednice da se jednako tako angažira“, poručio je Horvatin, upozorivši: „Svakim danom nas je sve manje!” Zamjenik gradonačelnika Krapine Ivica Hršak naglasio je kako žrtva zagorskih branitelja obvezuje današnje generacije na očuvanje uspomene i vrijednosti za koje su se borili.

„Ta njihova žrtva obvezuje sve nas da čuvamo uspomenu na Domovinski rat i da čuvamo vrijednosti za koje ste se borili“, rekao je Hršak. Najavio je i kako bi nakon dovršetka projektne dokumentacije iduće godine trebala biti „zakopana prva lopata“ za veteranski centar. Župan Željko Kolar istaknuo je da je 8. listopada „poseban dan za sve ljude iz Zagorja“, podsjetivši na masovni odaziv Zagoraca u obrani Hrvatske, iako njihova županija nije bila neposredno ugrožena.

„Nema niti jedne postrojbe Hrvatske vojske ili Hrvatske policije gdje nisu i Zagorci sudjelovali. Isto tako nema niti jednog ratišta, ni jednog dijela Hrvatske gdje naši ljudi nisu sudjelovali u obrani domovine. Zagorci su bili svjesni da se Zagorje brani i u Vukovaru i u Zadarskom zaleđu i u Slavoniji. Vrlo se dobro sjećam tih odlazaka na ratište, pogotovo onih prvih, gdje su ljudi odlazili u svojoj odjeći i nenaoružani, ali hrabri, odlučni i s velikom emocijom koju su nosili u sebi. Sjećam se i onih koji su ostajali i s veseljem dočekivali one koji su se vraćali s ratišta. Među njima i obitelji nestalih i poginulih branitelja koji su se veselili povratku suboraca svojih najmilijih koji su ostavili svoje živote na oltaru domovine”, istaknuo je župan Kolar. Naglasio je kako svi oni koji su uzeli pušku u ruke i krenuli braniti domovinu te bili spremni za nju dati svoj život, zaslužuju poštovanje društva. „Izuzetno je bitno i da mladim generacijama prenesemo to iskustvo tih dana ponosa i slave. Da znaju kako je slobodna, demokratska država koju danas imamo, izborena u vrlo teškim uvjetima, da su mnogi dali svoj život za nju te da je te mlade generacije trebaju cijeniti. I dabogda se nikad ne našli u toj poziciji u kojoj smo se mi našli”, poručio je župan Kolar.