Danas, 2. veljače, na međunarodnoj razini obilježava se “Dan crvenih haljina”. Ova međunarodna javno-zdravstvena kampanja pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Pokrenulo ju je Američko kardiološko društvo 2004. godine te se pod motom #go red for women i danas obilježava u pedesetak zemalja svijeta. Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja. Kampanja Dan crvenih haljina održava se u Hrvatskoj od 2019. i to prvi petak u veljači.
Kampanji se pridružila i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice koja u sklopu kampanje provodi besplatno mjerenje tlaka, šećera i masnoća u krvi uz izračun rizika za razvoj moždanog udara te predavanja na temu rizičnih čimbenika i prevencije moždanog udara. Gost u emisiji “Iz naših sredina” bio je dr. Ivan Dubroja, spec. neurolog, subspec. iz cerebro vaskularnih bolesti u Specijalnoj bolesti za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, koji je govorio o znakovima, rizicima i prevenciji moždanog udara.
Što je moždani udar i kako on nastaje?
“Moždani udar je zapravo naglo nastali neurološki poremećaj koji je uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu. To znači da određeni dijelovi mozga ostaju bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima što onda dovodi do oštećenja moždanih stanica i odumiranjem živčanih stanica u tim zahvaćenim dijelovima mozga, a posljedice tog oštećenja jeste oštećenje funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. To znači da ako se moždani udar dogodio u zoni govora, imat ćete smetnje govora, ako se dogodio u zoni motorike imat ćete smetnje motorike ruke i noge. Ako je to nešto dublje, može se javiti poremećaj svijesti, kada osoba padne u komu”, ispričao je dr. Dubroja
Napomenuo je kako ne smijemo zaboraviti znakove koje nam tijelo šalje. Treba znati da su znaci moždanog udara najčešće iznenadni; iznenadna slabost, smetnje osjeta lica, ruku, nogu na jednoj strani tijela, smetenost, smetnje govora ili razumijevanja, smetnje na jedno ili oba oka, smetnje koordinacije i ravnoteže. Često puta se može raditi i o vrlo jakoj iznenadnoj glavobolji, kao iz vedra neba, gdje se onda sumnja na moždano krvarenje”, navodi dr. Dubroja. Dodaje i kako moždani udar sve češće pogađa mlađe generacije što je posljedica modernog načina života.
Rizični čimbenici i prevencija
Zajednički čimbenici rizika kod muškaraca i žena su visoki krvni tlak, migrena, debljina, šećerna bolest, poremećaj srčanog ritma u smislu fibliracije atrija i pušenje. Dok se čimbenici koji su specifični za žene odnose prije svega na trudnoću i neželjene posljedice trudnoće, komplikacije preranog poroda, zatim pojavu hipertenzije i dijabetesa u trudnoći, a može se raditi i o uzimanju estrogena odnosno oralnog kontraceptiva i nadomjesne hormonske terapije. Ne smijemo zanemariti ni ranu menopauzu gdje se također dolazi do poremećaja balansa estrogenih hormona koji onda mogu dovesti do pojave moždanog udara. Na pitanje kako prevenirati i brinuti za svoje zdravlje, doktor kaže da prije svega treba liječiti one faktore rizika koji se mogu liječiti. To su visoki krvni tlak, detektirati fibrilaciju atrija, šećernu bolest, prestati pušiti, smanjiti unos alkohola, soli i masti u prehrani, konzumirati mediteransku prehranu: voće, povrće, plavu ribu… Dozvoljena je i čašica vina dnevno, jer vino sadrži polifenole, ali ne više od čaše!, ističe dr. Dubroja. Naravno tu je i tjelesna aktivnost. Preporuča se barem 30 minuta žustrog hoda dnevno i rad u vrtu kao psihička relaksacija.
Konstantno puni
Odjel za neurološku rehabilitaciju Specijalne bolnice Krapinske Toplice raspolaže s 90 kreveta, i on je konstantno prebukiran. „Naime, preko 70% pacijenata koji nam dolaze nisu iz naše županije već iz drugih dijelova Hrvatske, poglavito oni koji imaju komplicirane oblike moždanog udara s velikim neurološkim deficitom. To su stotine pacijenata koji ovdje ostaju najmanje 21 dana, ali najčešće od 6 do 8 tjedana, dok se ne uspije poboljšati njihov neurološki status. Prije svega se misli na oporavak onih funkcija koje su nam potrebne u svakodnevnom životu, a to su hod, govor i gutanje”. Istaknuo je dr. Dubroja, pohvalivši cijeli tim neurologije, liječnike, fizioterapeute te medicinske sestre nazvavši ih anđeli bez krila koje „titraju” oko pacijenata i trude se im ugoditi i olakšati boravak na rehabilitaciji.
