Spremaju se izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Najvažniji je onaj dio u kojem bi o zdravstvenim sposobnostima vozača odlučivali obiteljski liječnici koji imaju uvid u zdravstveno stanje i potrošnju lijekova svojih pacijenata. Dr. Danko Pušćenik, specijalist obiteljske medicine iz Oroslavja i predsjednik KOHOM-a – Koordinacije hrvatske obiteljske medicine podružnice Krapinsko-zagorske županije, gostujući u programu Radio Stubice rekao je kako su obiteljski liječnici ogorčeni na ovaj zakon te da su izmjene u odnosu na prijašnji zakon ogromne.
„Mi smo i prije bili dužni prijavljivati promjene zdravstvenog stanja pacijenata koje bi mogle utjecati na sposobnost vožnje. Međutim, mi smo to prijavljivali MUP-u, a MUP je onda zvao te pacijente i slao ih u Medicinu rada gdje su onda oni procijenili je li pacijent sposoban voziti ili ne. Sada je ta obveza i odgovornost na nama, čime smo izrazito nezadovoljni. Mi ne možemo uza sve obveze kojemu imamo u roku 2 – 3 minute procijeniti je li pacijent sposoban voziti ili ne, zato treba biti zadužen cijeli tim struke. Ovim predloženim izmjenama narušava se odnos između pacijenta i liječnika, a bojim se da će mnogi tajiti bolesti u strahu da im ne oduzmemo vozačku”, upozorava dr. Pušćenik.
Glasanje u Saboru za ovaj zakon zasada je odgođeno. Za koje dijagnoze bi se uzimale vozačke zasada nije sasvim poznato, jer pravilnik još nije ni donesen, što je, napominje Pušćenik, još jedan nonsens. „ Evo, recimo ako ja vam napišem Normabel, ja vama automatski po tom novom zakonu moram kliknuti da niste sposobni za vožnju”, ističe dr. Pušćenik.
“Ne znam zašto mi u Hrvatskoj izmišljamo toplu vodu. U EU, u primjerice Velikoj Britaniji postoji mogućnost koju i mi predlažemo, a to je da pacijenta upozorimo da taj i taj lijek utječe na vozačke sposobnosti i to upišemo u karton, a na pacijentu je da sam procijeni”, kaže dr. Pušćenik.
Spominju se i novčane kazne. Za vozače od 10 do 20 tisuća kuna, a za liječnika koji tako ne postupi, a njegov pacijent nakon toga uzrokuje neku nesreću – prekršajna kazna bila bi do 10 tisuća kuna i odštetni zahtjevi osiguravajućih kuća za nadoknadu štete. Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine organiziraju i peticiju protiv ovih izmjena. Ukoliko se ovaj zakon izglasa pokrenut će Ustavnu tužbu.
