Nacionalni dan udomiteljstva u Hrvatskoj se obilježava 31. svibnja, a uspostavljen je 2023. godine kako bi se odalo priznanje udomiteljima koji su otvorili svoje domove djeci i odraslim osobama bez roditeljske skrbi, istakne važnost udomiteljstva te motivira potencijalne udomitelje da razmotre udomljavanje i na taj način doprinesu boljem životu djece i odraslih osoba bez obitelji. Kako bi potaknuli i što veći broj udomitelja i na području Krapinsko-zagorske županije, gdje potrebe svakim danom rastu, ugostili smo Tim za udomiteljstvo Krapinsko-zagorske županije. Gošće emisije Iz naših sredina bile su Valerija Novački Modrušan, pravnica u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Županijskoj službi Krapinsko-zagorske županije te udomiteljica Ivančica Habajec iz Gornje Stubice.

„Udomiteljstvo je jedan oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj u udomiteljskoj obitelji, naravno uz odobrenje, praćenje i podršku sustava socijalne skrbi.  Biti udomitelj zapravo znači – da u svojem domu brinete o djetetu ili odrasloj osobi kojima je to potrebno. Spomenula bih da udomitelji sami biraju da li žele biti udomitelji za djecu ili za odrasle osobe. Kada govorimo o razlozima dolaska u udomiteljsku obitelj – kod djece je to slučaj kada ne mogu odrastati u svojoj biološkoj obitelji. To može biti zbog roditeljske nebrige, zanemarivanja njihovih potreba, zlostavljanja, izrazito poremećenih obiteljskih odnosa, ….ima zaista puno različitih razloga. Što se tiče odraslih osoba koje dolaze u udomiteljsku obitelj – to su osobe koje nisu u mogućnosti brinuti se sami za sebe, najčešće je tu riječ o starijim, bolesnim osobama i osobama s invaliditetom” rekla je Novački Modrušan na samom početku

Istaknula je kako u Krapinsko-zagorskoj županiji imamo 60 udomiteljskih obitelji, s time da oko jednu trećinu čine srodnički udomitelji, znači da su brigu o djetetu ili o odrasloj osobi preuzeli njegovi srodnici na način da se to reguliralo kroz udomiteljstvo. „Od ukupnog broja udomiteljskih obitelji, nekako nam je skoro pa jednak broj udomiteljskih obitelji za djecu, i za odrasle osobe. „Ne znam da li se slušateljima možda ta brojka od 60 udomiteljskih obitelji čini velika za područje naše županije, ali nažalost ima mnogo djece i odraslih osoba kojima je smještaj izvan vlastite obitelji potreban. I dalje je problem taj što nemamo dovoljno udomiteljskih obitelji koji bi pratio sve te potrebe”, naglasila je.

Dosta ljudi ne razumiju razliku između udomiteljstva i posvojenja.  Udomiteljstvo je privremeni oblik skrbi kojim se djetetu privremeno osigurava smještaj i skrb. S druge strane posvojenje je trajni oblik skrbi za dijete, to znači da posvojitelji preuzimaju sva roditeljska prava i obveze. I oni zapravo postaju roditelji posvojenom djetetu”, pojasnila je. Prvi korak u udomiteljstvu je svakako da osoba dobro razmisli o toj odluci jer to nije odluka koja se donosi lako, ona utječe na cijelu obitelj.

Govorila je i uvjetima za obavljanje udomiteljstva. „Osoba koja se želi baviti udomiteljstvom mora biti naravno punoljetna i mora imati poslovnu sposobnost, zatim da prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ako prvi puta podnosi zahtjev za bavljenje udomiteljstvom mora biti mlađa od 60 godina. Jedan od uvjeta je da je osoba završila najmanje srednjoškolsko obrazovanje, da ima vlastite prihode odnosno da se može samostalno uzdržavati i evo da ima propisane stambene uvjete te a pisanu suglasnost svih punoljetnih članova svoje obitelji s kojima živi”, navela Novački Modrušan. Kod srodničkog udomiteljstva ima manje uvjeta, udomitelj ne mora ispunjavati formalno uvjete što se tiče godine života, razine obrazovanja i ne mora imati propisane stambene uvjete, osim naravno važno je da su ti uvjeti prikladni. Prije nego se dobije dozvola za obavljanje udomiteljstva, provode se i edukacije kroz predavanja i radionice. Nakon toga osoba dobiva dozvolu za obavljanje udomiteljstva, ono se daje na razdoblje od 3 godine (naravno, ta dozvola se kasnije može produžiti) i tek tada dijete ili odrasla osoba može doći u udomiteljsku obitelj.

Što se tiče djece, u udomiteljsku obitelj može biti smješteno najviše troje djece, a u iznimnim slučajevima može biti smješteno i više ako se radi o braći i sestrama. Za odrasle osobe u udomiteljskoj obitelji mogu biti smještena najviše četiri odrasla korisnika, ili iznimno i pet korisnika ako je riječ o smještaju u kriznim situacijama.

Udomiteljstvo se može obavljati kao zanimanje – tada udomitelj dobiva plaću, odnosno posebnu novčanu naknadu i ima plaćene doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Općenito postoje dvije vrste novčanih naknada. „Jedna vrsta naknade je za podmirenje životnih troškova korisnika,  kod djeteta to može biti iznos od oko 454,50 eura do 513 eura mjesečno, sve ovisno o dobi djeteta, a kod odrasle osobe može iznositi od 405 eura do 450 eura, to ovisi o pokretljivosti te osobe, odnosno da li je osoba pokretna, polupokretna, nepokretna osoba. Ti iznosi se još mogu povećati ovisno o zdravstvenom stanju djeteta ili odrasle osobe. Uz tu naknadu, udomitelj ostvaruje i simboličnu naknadu za trud koji je uložio u zbrinjavanje udomljenog djeteta ili odrasle osobe (to je iznos od 243 eura za dijete, a za odraslu osobu 180 eura mjesečno). Ako se udomiteljstvo obavlja kao zanimanje, udomitelj dobiva neku vrstu plaće,koja iznosi 720 eura mjesečno”, navela je naša sugovornica.

Udomiteljica Ivančica Habajec iz gornjostubičkog naselja Gusakovec udomiteljstvom se počela baviti iz humanih razloga, jer je i u svom susjedstvu bila okružena velikim broj starijih osoba kojima je bila potrebna adekvatna skrb. „Udomiteljstvom se bavim već 15 godina, a trenutno brinem za četiri starije nepokretne korisnice. To je briga, no ako postoji volja i empatija prema starijim osobama, kojima je potrebno pomoć, ništa nije teško. Oni vas uvijek nagrade toplim osmijehom i riječju hvala, tako da se na kraju dana osjećam ispunjeno i srce mi je veliko ko kuća”, ispričala je svoja pozitivna iskustva udomiteljica Ivančica, pohvalivši odličnu suradnju i podršku Zavoda za socijalni rad, patronažnih sestara i liječnika. Udomiteljstvo preporuča i drugima. „Javite se Timu za udomiteljstvo Krapinsko-zagorske, ako imalo razmišljate o udomiteljstvu. Ne dvojite već krenite u taj humani posao, koji će vas sigurno emocionalno ispuniti, znajući da ste pružili pomoć ljudima bez toplog doma i skrbi”, zaključila je udomiteljica Habajec.