Tragedija kod Varaždina u kojoj je od uboda stršljena umro 58-godišnji muškarac ponovno je aktualizirala pitanje koliko su stršljeni opasni i kako se zaštititi. Da je ovog proljeća i ljeta bilo intervencija zbog uboda insekata potvrdili su nam i iz zagorske Hitne.
Ukupno je obrađeno 76 pacijenata, rekao je u razgovoru za Radio Stubicu ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije Krešimir Božić. Evidentirano je 13 uboda stršljena, 19 uboda pčela i 10 uboda osa te 34 uboda ostalih insekata poput komaraca, kukaca i mušica. Ono što je bitno za naglasiti da niti kod jednog pacijenta nije bilo težih alergijskih reakcija. Svi su zbrinuti po ispostava hitne uz odgovarajuću terapiju, davanje lijeka i promatranje. Do sada nije zabilježen nije jedan ubod zmije.
Dr. Maju Svetec, voditeljicu Odjela objedinjenog hitnog bolničkog prijema u OB Zabok pitali smo što učiniti ukoliko vas ubode stršljen. „ Sve ovisi zapravo o tome kakva se reakcija dogodi nakon uboda stršljena. Najčešće na mjestu uboda dođe do lokalne reakcije u vidu boli i crvenila i tada je najbolje na to mjesto staviti hladan oblog te eventualno lokalni antihistaminik koji će smiriti osjet svrbeža, koji se može posljedično javiti zbog tog otrova koji je stršljen pustio nakon ugriza. Ukoliko ostane žalac, najbolje ga je izvaditi, međutim ne pritiskati unutra, nego lagano istisnuti van, jer ako pritiskamo možemo dodatno istisnuti taj otrov u organizam”, upozorava dr. Svetec. Najteži scenarij do kojeg može doći je teža alergijska reakcija, a to se događa najčešće kod ljudi koji imaju inače predispozicije za takve alergijske reakcije. „Orijentir nam je zapravo vrijeme Ako vas sam stršljen ugrize obično se teške alergijske reakcije javljaju u vrlo kratkom periodu nakon samog uboda. „ može doći do crvenila cijelog tijela- urtikarije, naglog pada tlaka, tresavice, oticanja, osjećaja gušenje te anafilatičkog šoka te na kraju smrtnog ishoda ukoliko se ne poduzmu mjere koje su za to potrebne”, rekla je dr. Svetec.
Sanitarna inženjerka Božica Ljubić istaknula je kako broj stršljena u ovo doba godine i na području naše Županije poveći. Uzrok tome je dobar urod voća kojim se ovi insekti hrane. Stoga je i velik broj intervencija za uklanjanjem njihovih gnijezda Stršljeni se obično gnijezde u rupama drveća, zapuštenim staništima, drvarnicama, pod krovovima kuća, na tavanima, u dimnjacima. Bez obzira je li košnica lako ili teže dostupna, za njeno uklanjanje, Božica Ljubić preporuča isključivo angažiranje stručnih službi. Uništavanju gnijezda uvijek treba prići dobro zaštićen i opremljen. Gnijezdo se obično uklanja i sastruže s podloge ukoliko je to moguće i time je problem uglavnom riješen.
