Kulturni centar – Zagorska hiža bajki, jedna je od budućih kulturno-turističkih atrakcija Stubičkih Toplica. Kako je za Radio Stubicu istaknuo načelnik Josip Beljak ovaj kulturni centar trebao bi biti smješten na zemljištu u samom središtu Stubičkih Toplica kupljenom prije dvije godine, u neposrednoj blizini zgrade Općine. Na prostoru od oko 1.200 četvornih metara, osim parkirališta i zelenih površina bit će smješten multifunkcionalni kompleks koji bi uz turističku, trebao imati i kulturno-društvenu namjenu. U ovom polivalentnom prostoru bio bi smješten vanjski amfiteatar, okrenut prema dječjem igralištu u kojem bi se u ljetnim mjesecima održavale kino i kazališne predstave i pričaonice, potom velik trg posvećen bajkama i mali natkriveni trg na kojem bi se također mogle održavati pričaonice.
„Objekt bi se sastojao od tri razine. U podzemnom dijelu bilo bi smješteno kino, odnosno prostor u kojem bi se mogle održavati predstave i drugi kulturno-društveni događaji. U prizemlje objekta smjestio bi se Turistički ured sa suvenirnicom i prostorom za prodaju karata za kulturna događanja dok bi na katu bili smješteni izložbena galerija i dječja knjižnica. Trenutno se izrađuje glavni projekt i želja nam je do kraja godine riješiti potrebnu dokumentaciju, ishoditi građevinsku dozvolu i nadati se nekom natječaju na koji bismo projekt mogli prijaviti s obzirom da nam je za njegovu realizaciju potreban milijunski iznos”, istaknuo je načelnik Beljak, Dodao je kako je idejna začetnica cijelog projekta prof. Danica Leštek koju je pak inspirirao arhitekt Antonio Grgić iz Zagreba koji se bavi projektiranjem takvih kulturnih prostora.
„Storytelling, pričanje bajki i priča doživjelo je nevjerojatnu renesansu u Europi i u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Postoji „Dan bajki” i već nekoliko godina se obilježava na području Hrvatskog zagorja ali nemamo prostor, hižu gdje bi se mogli sastajati i provoditi aktivnosti. Zagorje i Stubičke Toplice kao staro turističko mjesto, po našem su mišljenju idealne za tako nešto”, istaknula je Pelko. Naglasila je i kako se pogrešno misli da su bajke i priče namijenjene samo djeci. „Itekako su namijenjene i odraslima pogotovo ako pomislimo na legende kojih je Zagorje prepuno. Tu treba misliti i na zaštitu kulturne baštine i s onog jezičnog stajališta jer postoje bajke, priče i legende koje su na kajkavskom i koje bi itekako trebalo zaštititi, interpretirati i ponuditi publici te napraviti niz projekata koji su vezani uz takvu tradiciju”, zaključila je Leštek.
