Proglašenjem novog Parka prirode „Zagorske gore”, u središte pozornosti došlo je pitanje privatnih šumoposjednika. Naime, oko 75 % obuhvaćenog zemljišta nalazi se u privatnom vlasništvu, a šume čine više od polovice ukupne površine parka. Što to konkretno znači za privatne šumoposjednike? Smiju li se i dalje sjeći drva i pod kojim pravilima? Odgovore na ova pitanja potražili smo u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije „Zagorje zeleno”.
Pravila sječe ostaju ista
„Park prirode Zagorske gore je 13. park u Hrvatskoj i drugi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Naime, 27 % Parka prirode Medvednica nalazi se na području naše županije. Isto je u većini svoje površine u šumi, iako dijelom pokriva i jedinice lokalne samouprave”, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Zagorje zeleno” Dijana Hršak.
Dodala je kako moramo biti ponosni na to što je područje naše Ivanščice, Strahinjčice i područje Maceljskog gorja dobilo višu kategoriju zaštite i proglašeno Parkom prirode. „Za privatne vlasnike se po pitanju sječe ne mijenja ništa. Zakoni koji su vrijedili do sada u smislu doznaka, konzultacija s inženjerima šumarstva te popratnica vezanih za transport, vrijedit će jednako i dalje u Parku prirode”, naglasila je Hršak.
Stroža kontrola na terenu
Pojedinci se žale kako se šume danas puno devastiraju. Hršak smatra da će nova javna ustanova Parka prirode Zagorske gore odmah u startu imati bolju poziciju, odnosno veći broj zaposlenih ljudi i čuvara prirode. Oni su najviše na terenu, a uz stručne službe koje će pratiti procese u prirodi i provoditi istraživanja, briga o parku će se povećati, a time i više kontrolirati. Do sada je taj posao radilo svega šestero djelatnika ustanove „Zagorje zeleno”. Park prirode Zagorske gore proglašen je u ožujku ove godine te se uskoro očekuje i objava lokacije njegova sjedišta. Hršak vjeruje u dobru suradnju s novom ustanovom u očuvanju našeg krajolika i parka.
Suša na Ivanščici: Prirodna obrambena reakcija
Ljubitelji prirode i planinari zamijetili su ovo ljeto kako se Ivanščica dosta posušila. Izrazito sušno ljeto ostavilo je velike posljedice na šume. Slično stanje je i na Medvednici. Ravnateljica Hršak napomenula je kako zasad još nema mjesta većoj zabrinutosti. „Zasad ne bi trebalo biti šteta, odnosno ne radi se o nikakvoj kataklizmi. Ovo su ljeto bile iznimno visoke temperature i danju i noću, bez padalina, i biljke su na to stanje reagirale. Već sam spominjala kako se na 35 stupnjeva fotosinteza usporava, a na 40, odnosno na 45 stupnjeva ona prestaje. U tom slučaju biljka na neki način umire, ali to ne znači da je propalo cijelo stablo. Ona se sušenjem lišća na neki način zaštitila da ne dehidrira”, naglasila je Hršak.
„Priroda nam sa svojim klimatskim promjenama pokazuje koliko je moćna i da trebamo biti odgovorni, paziti što radimo i na koji način upravljamo prirodom, posebno šumama koje imaju veliki utjecaj i na klimu i na okoliš”, zaključila je.
