Kakvo je stanje u mljekarskom sektoru, ima li dovoljno farmera u Zagorju i kako posluje jedina zagorska mljekara, pitanja su koja smo postavili Mladenu Šurbeku, vlasniku jedine zagorske mini mljekare Veronika iz Desinića, u poljoprivrednoj emisiji Radio Stubice.
Mladen Šurbek jedinu zagorsku mini mljekaru otvorio je prije 22 godine. Bili smo jedina županija u Hrvatskoj koja je nije imala. „U početku je bilo jako teško, jer je Dukat ovdje bio dominantan. Počeli smo sa 100, 200 pa 300 litara mlijeka, svaki mjesec stizali su nam novi kooperanti da bi nakon četiri do pet godina došli na 10 tisuća litara mlijeka, a danas, nakon 22 godine, dnevno nam ulazi prosječno 22 tisuća litara mlijeka”, ispričao je Šurbek. U početku su imali čak tri kredita i sve uspješno vratili. No, najteže je bilo prodati ono što se svaki dan proizvodi. Prvo su se okrenuli Zagorcima očekivajući da će kupovati domaći proizvod, a kako nisu naišli na dobar odaziv, okrenuli su se Zagrebu gdje su jako dobro prihvaćeni. Danas svoje proizvode prodaju i u Rijeci i Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji jako cijene zagorski domaći proizvod.
U zagorsku mljekaru stiže mlijeko od proizvođača iz Krapinsko-zagorske i Bjelovarsko-bilogorske županije, i to oko 15 tisuća litara dnevno iz zagorskih farmi i od 8 do 12 tisuća od bjelovarskih farmera, koju su prije nego što su postali kooperanti zagorskoj mljekari, proizvodili za tvornicu sladoleda Ledo. Iz naše jedine mljekare izlazi 30-ak proizvoda, počevši od svježeg mlijeka, sireva, maslaca, kajmaka, vrhnja, običnih i voćnih jogurta i namaza… U planu je i modernizacija proizvodnje i nabava nove opreme. U planu je postavljanje još jedne solarne elektrane kako bi smanjili troškove električne energije do nabave novih hladnjača, strojeva za rezanje i druge opreme, prateći EU fondove. “U Hrvatskoj je tek 8-9 malih mljekara, koje su opstale. Za to je zaslužno i Ministarstvo poljoprivrede, koje ipak prati mljekarski sektor zadržavajući proizvodnju u ruralnih područjima”, dodaje Šurbek.
„Iako je stočni fond zadnjih desetljeća pao, hvala Bogu u Zagorju još ima krava i mlijeka, ali i mladih ljudi koji su se primili posla i modernizirali stočarsku proizvodnju. To su primjerice farmeri Horvatinčić iz Gornje Stubice i Mladić iz Zlatara i drugi, koji su kupili robote za hranidbu, i olakšali si proizvodnju i to je jedini način opstanka”, smatra Šurbek. „Vjerujem da u našoj županiji ima i općina koje više nema ni jedne krave. Žalosno, jer su Zagorci odrasli i školovali se od jedne -dvije kravice. Krava je najisplativija životinja, ali da, s njom je i najviše posla. Mislim, da će se broj krava u Zagorju povećati i to kod velikih farmera. Nažalost, izgubili smo male. Jednom kad krava ode iz dvorišta, teško se vraća”, zaključio je Šurbek.
