Kakvo je stanje na domaćem tržištu jaja, hoće li cijene rasti i koliko te kakvi su planovi jednog od najvećih proizvođača u tom sektoru, teme su o kojima smo razgovarali u Gruntu Radio Stubice. Perfa- Bio’, tvrtka iz Donje Stubice, osnovana je 1958. godine, a danas ima proizvodnju na nekoliko lokacija. „Najveća farma nesilica i to slobodnog držanja koka nalazi se u Gorskom kotaru (Vrbovsko) sa četiri peradarnika odnosno 40 tisuća nesilica i proizvodnjom od 12 do 13 milijuna komada. A pionirska proizvodnja jaja slobodnih nesilica krenula je upravo na domaćem terenu, u Zagorju, na farmi u Donjoj Stubici i to u znatnoj količini. Taj se tada „pilot projekt” pretvorio u lijepu uspješnu proizvodnju koja je im je dala vjetar u leđa da s tipskom proizvodnjom slobodnog držanja krenu i u druge dijelove Lijepe naše. Inače, najveće ulaganje Perfa je imala kroz godine prilagodbe standardima EU za dobrobit životinja, kad se krenulo u kompletnu rekonstrukciju. Bilo je to 2013. godine. Tada su kavezi obogaćeni s više prostora, na 750 cm2, a uveden je i slobodni stajski uzgoj pod brendom “sretna jaja”, u smeđoj i bijeloj boji. „Perfa na godišnjoj razini proizvodi 50 do 60 milijuna komada jaja, a planska proizvodnja za 2023. godinu, dakle i kaveza, štale – poda, slobodnog i bio slobodnog držanja je 85 milijuna komada”, rekao je Brajević u poljoprivrednoj emisiji Radio Stubice.
Sva jaja Perfa prodaje na domaće tržište. Glavni kupac i partner im je Spar Hrvatska Metro, zatim Lidl, Kaufland te drugi manji trgovački lanci, ali i specijalizirane trgovine zdrave hrane, zagrebački vrtići i bolnice. Planovi su plasirati i tekući proizvod i to u kuhinje hotelskih restorana. Rast cijena i marže nije htio komentirati, jer je to, rekao je, pitanje za prodavače. Ono što vidi je da je cijena u maloprodaji od 20 do 25 kuna, a ovisi o načinu držanja ptice i o razredu koji se prodaje, odnosno da li je jaje manje ili veće. Ono što proizvođači traže je da ih tržište prepozna i podrži kako bi i oni u ovo izazovno vrijeme poentirali sa svojim domaćim proizvodom i opstali i sutra bili veći i bolji.
Za razliku od većine prehrambenih proizvoda iz uvoza, o kojima ovisimo, gotovo sva jaja na policama trgovaca su domaća. Hrvatsko tržište godišnje, zajedno s turizmom, potroši oko 800 milijuna jaja, oko 155 po stanovniku. Za blagdane ta potražnja jako poraste, posebno za Uskrs. Hoće li biti nestašice? Brajević kaže će se nestašica desiti ukoliko domaće tržište maloprodaje ne posluhne proizvođače i njihove zahtjeve, da ih se napokon valorizira i počne cijeniti domaća proizvodnja i to ne samo proizvodnja jaja već svehrvatska proizvodnja. A isto tako ne misli da je sudbina malih proizvođača upitna. Dapače, oni mogu sa svojom drugom spretnošću, brzom reakcijom i brigom o svom proizvodu naći nišu. Rekao je i da sva Perfina proizvodnja danas može biti isporučena i prodana na tržište Europske unije, recimo Njemačke. No, nisu za takve zahvate i rješenja. Naglasio je da će domaći trgovci morati početi voditi brigu o domaćoj proizvodnji, kad već svih ovih godina proizvođači vode brigu o sebi njima i krajnjem kupcu.
